Religija (makedonski) | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Religija (makedonski)". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Voved
Religija e stara pridru`ni~ka na ~ovekot vo tekot na negovata evolucija. Taa e prv oblik na razmisluvawe na ~ove~kiot predok za objektivnata stvarnost, imaginaren pogled na svetot. Paralelno so op{testvoto i religijata se menuva i ja zbogatuva svojata forma na manifestirawe, vlijae vrz op{testveniot razvoj i se transformira pod dejstvo na promenite uslovi i okolnosti na sovremenoto op{testvo. Tokmu poradi vakvoto zna~ewe religijata e predmet na interesirawe, kako na sociologijata taka i na op{testvenata misla. Religijata e forma na op{testvena svest(
( Nastanuva kako rezultat od ~ove~kata zavisnost od prirodata, od negovata matrijalna i intelektualna nerazvienost, kako i od negovata otu}enost vo socijalnata zaednica.
( Poradi takviot status na ~ovekot pretstavuva iskriveno i izopa~eno sva}awe na prirodata i op{testvenata stvarnost, pridavaj}i im na realnite prirodni o op{testveni sili natprirodna i tajna mo}, so pomo{ na imaginarni i nerealni pretstavi.
( Se izrazuva preku sistem na obredi , veruvawa i rituali.
( Naj~esto taa e institucionaliziran vid na veruvawe, obredi, sva}awa i rituali izrazeni preku crkvata.
Religijata kako eden od najstarite oblici na kultura vo ~ovekovata istorija e predmet na prakticirawe od strana na lu|eto i predmet na nau~en interes. So konstituirawe na sociologijata, sociolo{kata misla, taa stanuva poseriozen predmet na prou~uvawe, taka da observacii za nea nao}ame kaj nejzinite osnovopolo`nici i kaj site podocne`nici i kaj zna~ajni tvorci vo sociologijata.
,, Religijata e slika na pot~inetoto su{testvo, sentimentot na bezdu{niot svet i du{ata na bezdu{nite uslovi. Taa e opus za narodot.,,
Religijata ima ~etiri osnovni funkcii.Toa se pogledot kon svetot, psiholo{ka-emocionalna, eti~ka i op{testveno-integrativna funkcija.
Vo religijata kako osnovni nejzini dimenzii se zemat, veruvaweto, ritualot,a tie prete`no se obavuvaat vo religiskite organizacii.Vo religiski organizacii spa|aat crkvata, sektata, denominacijatai kultot.
Sepak treba edno da go imame na um deka religijata ne e samo veruvawe vo eden bog. Vo religiski oblici spa|aat (
Animizmot koj e veruvawe deka site predmeti i pojavi imaat svoja du{a, a du{ata e osnova na se {to e matrijalno.
Politeizam pretstavuva veruvawe vo pove}e bogovi, mnogubo{tvo, od koi edn bog e glaven. Tipi~en primer za politeisti~kata religija e modelot na anti~ka Grcija.
Deizmot e u~ewe koe se pojavuva pod vlijanie na nau~no-tehnolo{kiot razvj koj dominira vo sovremenite op{testva. U`ewe koe se rezultira od stavot deka samiot ~ovek e tvorec na sopstvenata sudbina koja ne e prethodno odredena za da nemo`e da se promeni.
Monoteizmot e takov oblik na religija koj priznava eden Bog, kako vrhovno su{testvo - tvorec i upravuva~ na svetot. Najpoznati monoteisti~ki religii (
Hristijanstvo
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET