Lasica | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Lasica". Rad ima 9 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UNIVERZITET U BEOGRADU
GEOGRAFSKI FAKULTET
Tema: Lasica
Seminarski rad iz predmeta lovni turizam
Sadrzaj:
Uvod………………………………….……………..3
2. Fizicke osobine………………………………………………4
2.1 Rasprostranjenost………………..……………………...….4
2.2. Ponasanje lasica……………………….…………………...4
2.3. Sistematika...….………………………….………………...5
2.4. Ishrana……………………………….……………………..5
2.5.Razmnozavanje…………………..…………………………6
2.6. Zastita……………………………….……………………..7
3. Zakljucak……..……………………………………………....9
4. Literatura…………….……………………………..………10
Uvod:
Lasice su relativno su kratkovecne u poredjenju sa psima i mackama (zive od sest do osam godina), vole da spavaju (i do 18 sati dnevno), a najaktivnije su u sumrak i svitanje; nemaju izrazito dobar vid, ali zato imaju savrseno culo sluha i mirisa.
Naravno, u kuci se drzi domaca lasica, koja je kucni ljubimac vec dva milenijuma, a ne njenu divlju rodjaku sa crnim stopalima, koja je valjda najkrvolocnija zivotinja koju je moguce zamisliti. Bitno je da je i domaca lasica zadrzala, poput macke, sva svojstva pravog lovca: ipak je onda pripitomljena da bi lovila miseve, pacove, zeceve...
2. Fizicke osobine
Lasice su vitke zivotinje sa dugim repom i kratkim nogama, sto im omogucava da prate svoj plen — najcesce sitne glodare i sama njihova gnezda i sklonista. Pored sitnih glodara, lasice se hrane zecevima, koji mogu biti i do 100 puta krupniji od njih. Krzno im je crvenkasto-ridje, svetlije nego kod vecine zivotinja njihovog roda; u severnim krajevima, boja njihovog krzna zimi potpuno pobeli, sto ih cini skoro nevidljivim na snegu (zato se u nekim krajevima nazivaju sneznim lasicama, a u Norveskoj i Svedskoj „sneznim misevima“). Retko dostizu dužinu preko 23 cm.
Slika br.1
2.1 Rasprostranjenost
Lasice naseljavaju severne krajeve Evrope, Azije i Severne Amerike, osim Islanda i Irske, istocne Kanade. Najjuznija stanista lasica se nalaze u Severnoj Africi. Takodje, covek ih je doneo sa sobom i na Novi Zeland. Severnoamericke lasice su ranije svrstavane u posebnu grupu, po nazivu Mustela rixosa, ali po misljenju danasnjih strucnjaka ovo razlikovanje je neodrzivo.
Obicno zive u blizini seoskih imanja, livadama, na ivicama suma. U Evropi lasice obicno zive u istim oblastima kao i njihovi bliski rodjaci hermelini, koji su nesto krupniji ali jako slicni.
Slika br. 2
2.2.Ponasanje lasica
Iako su uglavnom aktivne nocu, lasice se ponekad mogu susresti i danju. Zive vrlo samackim zivotom, i cak ni parenje ne moze proci bez tuce. Zenke se mogu pariti vise puta godisnje, ako ima hrane u izobilju, pare se uglavnom u aprilu i maju. Postoje dva tipa lasica: male lasice koje su dugacke oko 10cm i dugonoge koje su dugacke oko 30cm, pa se slabije penju uz drvece.
Slika br. 3
2.3.Sistematika
carstvo: (Animalia) tip: (Chordata) klasa: (Mammalia) red: (Carnivora) porodica: (Mustelidae) potporodica: Mustelinae rod: Mustela
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET