Manastiri Ovčarsko-kablarske klisure | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Manastiri Ovčarsko-kablarske klisure". Rad ima 20 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

VISOKA TURISTIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
BEOGRAD
SEMINARSKI RAD
iz predmeta
TURISTIČKA GEOGRAFIJA
TEMA:
MANASTIRI OVČARSKO-KABLARSKE KLISURE
BEOGRAD
Novembar 2008.
SADRŽAJ
Sadržaj ............................................... 2
Uvod ................................................4
Geografski i turistički položaj..................................4
Prošlost Ovčarsko-kablarskih manastira................6
Manastir Nikolje ...........................................7
Manastir Jovanje ...........................................8
Manastir Uspenje ...........................................9
Manastir Vaznesenje ..........................................10
Manastir Vavedenje ..........................................11
Manastir Preobraženje ..........................................12
Manastir Blagoveštenje.................................................13
Manastir Ilinje..............................................................14
Manastir Sretenje..........................................................15
Manastir Svete Trojice...................................................16
Ostali sakralni objekti....................................................17
Isposnica Svetog Save...............................................17
Crkva-pećina Kađenica...........................................18
Zaključak......................................................................19
Literatura......................................................................20
Slika 1. mapa Ovčarsko-kablarskih manastira
„I Srbija ima svoj Monferato i svoj Atos. Samo on nije kao prvi, koji je iz zemlje iznikao poput visoke kupe okružene brežuljcima, niti kao drugi, koji kao planinska katedrala anatolskog hrišćanstva gospodari valovima Strimonskog zaliva; u dubokoj klisuri između Ovčara i Kablara leže na obe obale reke po četiri manastira, sa svojim pričama o nekadašnjim čudima, tako skriveni od pogleda prolaznika, da retko kad koji stranac zaluta do njih…”
(Feliks Kanic: „Srbija - zemlja i stanovništvo”)
UVOD
Naziv manastir potiče od grčke reči manastirion cija je osnova monos, što znači jedan, sam; odnosno monah usamljenik koji se posveti Bogu.
Želim da pišem o manastirima Ovčarsko-kablarske klisure, koji su uz ostale naše manastire vekovima bili izvorište vere i duhovnosti i mesto gde se crpela snaga naroda u događajima burne istorije. Danas su ovi manastiri samo vidni ostaci materijalnog bogatstva srpske srednjovekovne države. U ovom seminarskom radu pisaću o osnivanju, rušenju, zamiranju, ponovnom podizanju i uspostavljanju monaškog života u Ovčarsko-kablarskoj klisuri. Prikazaću umetničko, istorijsko i kulturno nasleđe svakog manastira posebno.
Ovčarsko-kablarski manstiri već skoro dva veka privlače pažnju israživača, umetnika, vernika, ljudi radoznalog i nemirnog duha, koji su o njima ostavili mnogo pisana svedočanstva. Ovi manastiri kao geografska celina predstavljaju posebno značajnu vrednost šireg prostora čačanskog kraja zbog istorijskih i umetničkih vrednosti, kao i zbog lepote prirodnog okruženja. Iako ovčarsko-kablarski manastiri zaostaju po svojim ukupnim umetničkim vrednostima za srednjevekovnim nasleđem, niko nije mogao ostati ravnodusan pred arhitektonskim vrednostima manastira Sv.Trojice pod Ovčarom ili Blagoveštenja pod Kablarom, u kome je jedan od značajnih ikonostasa iz XVII veka. Pažnju je privlačilo i zidno slikarsto, skromnih kvaliteta, ali velikog istorijskog značaja. Ništa manje nisu bile zanimljive ni manastirske riznice u kojima su se čuvale neke od značajnih rukopisanih knjiga nastalih na našem prostoru. Pa i oni manastiri, koji su bili potpuno u ruševinama, nisu zanemareni, jer su uvek iznova podsticali ljude na obnovu i oživljavanje. U mnogima od manastira ovčarsko-kablarske klisure postojale su prepisivačke škole (Sretenje, Blagoveštenje, Nikolje...), biblioteke i riznice, tako da su, zahvaljujući svojoj skrivenosti, u doba Turske vladavine predstavljali bitan faktor u očuvanju srpske pismenosti i kulture.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET