POČETNA STRANA

Seminarski i Diplomski Rad
 
SEMINARSKI RAD IZ PEDAGOGIJE
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI IZ PEDAGOGIJE
Gledaj Filmove Online

 

 

 

 

 

 

Odnos učenja i poučavanja


U samome uvodu spomenut ćemo koja je tema ovog seminarskog rada, njegova svrha te zašto baš ova tema. Tema ovog seminarskog rada je ''Odnos učenja i poučavanja'' kao što se može i vidjeti. Što se svrhe tiče to je nešto malo opširnije, ali pokušat ćemo to nekako malo skratiti. Svrha ovog seminarskog rada je da pokažemo koji je to odnos učenja i poučavanja, taj njihov odnos ili možda bolje rečemo međuodsnos, kako to dvoje zajedno koleriraju tj. kako se međusobno nadopunjuju i koja je svrha svega toga. Učenje i poučavanje možemo reči da su ovisni jedni o drugome, jer bez jednog nema drugoga. Najbolji primjer odnosa učenja i poučavanja nalazimo u školama pa ćemo to i spomenuti u ovom seminarskome radu. Svi smo to više-manje prošli ili još prolazimo daj odnos učenja i poučavanja, kako u školama tako i na fakultetima, to je nešto što nas možemo reči uvijk prati. Ovu temu san izabrao jer mi se čini zanimljivom i izgleda da se o njoj može dosta toga napisati pa i naučiti neke stvari koje prije nismo znali i ostalo. U ovom seminaru spomenut ćemo neke glavne djelove tj. napravit ćemo neka mala poglavnja tako da što bolje pokušamo objasniti ovaj odnos.

2. Učenje


Za početak prvo ćemo definirati to što je to učenje. Učenje je svaka relativno trajna promjena u ponašanju ili znanju prouzrokovana određenom interakcijom ili skupom interakcija s okolinom. Dvije bitne karakteristike učenja su relativno trajna promjena i interakcija s okolinom. Učenje je proces prilagođavanja na stalnu promijenjenu okoline, proces modifikacije ponašanja, proces u kojem pojedinac na temelju svog iskustva nastoji zadovoljiti brojne osobne ciljeve. Da bi pojedinac mogao nešto naučiti, on treba željeti da to nauči, kako bi postigao ono što želi. Tko želi naučiti treba imati motivaciju, cilj učenja, spremnost onoga tko uči, traženje rješenja kako prevazići prepreke koje se mogu pojaviti tijekom učenja i sl. sposobnost izvođenja generalizacija, prenošenje naučenog na nove situacije i sl. Npr. djeca idu u školu da bi naučila. Ako ništa ne nauče, znači da školovanje ne valja. Škola je mjesto gdje djeca uče sadržaje koje rijetko sreću u prirodnoj okolini. Tu uče prirodne znanosti, povijest, zemljopis i ostale predmete. Od njih se očekuje da te predmete nauče imajući u vidu da će im to znanje trebati kasnije u životu. Učiti ne označava samo radnju nego podrazumjeva i neki objekt radnje. Znanje može biti beskorisno, ali je sigurno opasno ako se njegova primjena ne temelji na skupu pravila primjerenih civiliziranom životu. U školi djeca trebaju naučiti društveno prihvaćene i korisne vrijednosti. Osnovno školovanje povezano je s razdobljem dječjeg naglog rasta i razvoja, tjelesnog, društvenog, misaonog. Osnovnoškolski učitelji najviše se usredotočuju na pružanje pomoći u tom razvojnom procesu i njegovu usmjeravanju prema poželjnim ciljevima. Stoga ako se dječje razumjevanje i poimanje svijeta razvijaju određenim redosljedom važno je da to učitelji spoznaju.

Jedan od ciljeva škole jest proširenje djetetova obzora i to pomoću širokog i uravnoteženog školskog programa. Školski program opisuje sadržaj onoga što djeca trebaju naučiti. U većini zemalja školski program se izrađuje na razini lokalne uprave ili cijele zemlje. Nažalost, ono što zacrtaju dobronamjerni zakonodavci nije lako provedivo u stvarnome školskom životu. Drugi je možda ubrzanje procesa učenja, kako bi bilo bolje i učinkovitije od učenja bez škole i učitelja. Budući da se sve ne može odjednom poučavati i naučiti, učitelji neizbježno moraju raspodjeliti zadatke i aktivnosti u okviru školskog programa.
Stupanj u kojem se naše školsko znanje obično pokaže površnim, podložnim pogreškama i brzo zaboravljivim može nas navesti da se pitamo ne bi li bilo bolje da usporimo, da školski program proradimo tako da osiguramo bolje razumjevanje koje će se učvrstiti u učeničkim umovima. Redosljed i tempo poučavanja ovise o procjeni težine samog gradiva kao i o inteligenciji učenika. Vrijednosti daju okvir ispunjenju osobnog života i života u društvu. Procesi kojima se postiže učenje su raznovrsni. Svaki od njih u određenom trenutku ima ključnu ulogu u stjecanju vrijednosti. Žele li u učenju postići vidljiv napredak, djeca trebaju razviti širok repertoar načina učenja.
Postoji nekoliko metoda učenja koje ćemo samo nabrojati: učenje po modelu ( Bandura ), operativno učenje ( Skinner ), kognitivno učenje.


► Prije nego definiramo što je to poučavanje, spomenut ćemo pojam didaktika. Didaktika označava učenje, poučavanje naukovanje. Didaske znači znanost, nastava, poučavanje, didáscolos znači učitelj. Didaktika proučava bitne probleme odgoja i obrazovanja u procesima nastave i učenja ali i u drugim situacijama edukacijskih procesa; proučava opće zakonitosti nastave i učenja, ali i drugih oblika učenja i obrazovanja izvan nastave. Predmet proučavanja su ciljevi i zadaci nastave i učenja, analiza procesa nastave i učenja i zakonitosti tih procesa itd.


3. Poučavanje

Poput učenja, poučavanje je u mnogome prirodna aktivnost. Većina nas s uspjehom može opisati, ispričati ili objasniti događaje iz svakodnevnog života. Prirodno učenje najvećim se dijelom temelji na odnosu dvije osobe, u kojem jedna od njih obično postavlja pitanja i željno čeka odgovor druge osobe. No, poučavanje školskih predmeta i društvenih vrijednosti u prenatrpanim učionicama nema mnogo sličnosti s prirodnim učenjem. Mnogi učenici uopće ne žele sudjelovati u tome. Umijeće poučavanja odnosi se na oblikovanje i upravljanje učeničkim iskustvom u učionicama, sa svrhom poticanja učenja. Upravljanje učenjem ima dosta zajedničkog s ostalim oblicima upravljanja.
Tako primjerice poslovoditelji, žele li biti uspješni, moraju imati jasne ciljeve. Pritom stalno moraju prikupljati podatke kako bi mogli pratiti napredovanje prema postavljenom cilju. Ako utvrde da željenog napretka nema, moraju ponovo promisliti o svom cilju i u skladu s tim promjeniti pristup. Učitelji moraju razumjeti gradivo koje poučavaju. Potrebno im je stručno poznavanje gradiva. Trebaju dobro poznavati i načine na koje se pojedino gradivo može poučavati te koja sredstva mogu pritom rabiti.
Budući da se poučavanje odnosi na znanje i vrijednosti, i ono samo prožeto je znanjima i vrijednostima. Učitelji poučavaju ono u što vjeruju, bilo da je riječ o matematici ili povijesti. Budući da neki učitelji imaju prilično uska i iskrivljena shvačanja o predmetima njihovi učenici neizbježno stječu uska i iskrivljena znanja u tim područjima.
Učiteljsko učenje ne razlikuje se na razini općih načela od bilo koje druge vrste učenja. Kako bi postali uspješni, učitelji koji žele naučiti što više moraju se promišljeno usmjeriti na svoje iskustvo. No samo iskustvo nije dovoljan preduvjet uspješnog poučavanja. Iskusni učitelji nisu nužno dobri učitelji. Navest ćemo neke od varijabli koje su povezane s uspjehom u poučavanju vrijeme provedeno u školskom radu, usklađenost poučavanja s kognitivnim razvojem učenika, jasna očekivanja ishoda poučavanja.

Učinkovito podučavanje zahtjeva kritičko mišljenje sagledavanje situacije, otkrivanje problema i ispitivanje mogućih rješenja.
Dobro podučavanje podrazumijeva donošenje odluka, znanje o sebi i samoregulaciju, primjenu rezultata istraživanja, poznavanje predmeta i način predavanja, kritičko razmišljanje i vještine rješavanja problema, poznavanje učenika i njihovog načina učenja, vještine predavanja i komunikacije.
Kao i kod učenja, i kod poučavanja postoji nekoliko različitih oblika pa ćemo neke i navesti. Izravno poučavanje, poučavanje kroz razgovor. Malo da pojasnimo izravno poučavanje. Izravno poučavanje možemo odrediti kao poučavanje u kojem učitelj kaže učenicima ili im pokazuje ono što bi želio da oni saznaju ili da mogu uraditi. Kao jedan on najočitijih primjera izravnog poučavanje je držanje predavanja cijelom razredu.

► Sada kad smo malo pojasnili što je to učenje a što poučavanje, pokušat ćemo nekako pojasniti kakav je to njihov odnos, kako se njih dvoje međusobno nadovezuju i što se tim odnosom može postići.

4. Učenje – Poučavanje

Znanje se ne može jednostavno prenijeti, učenici se moraju misaono aktivirati kako bi razumjeli o kakvom je iskustvu riječ. Vođenje razgovora, dijaloga ili rasprava o pojmovima koji su dio nastavnog programa važan su oblik pomoći djeci da bolje shvate samo gradivo. Sami razgovor pomaže djeci da razmišljaju o idejama, potiče usvajanje ideja, potiče promišljenost. Učitelji razgovorom mogu utvrditi što djeca razumiju, uskladiti svoju pomoć s onim što djeca razumiju, fleksibilnije se odnositi prema razvoju dječijih ideja. Nažalost, razgovori u razredu često ne udovoljavaju tim zahtjevima. Ti su razgovori najčešće rutinski, predvidljivi i nezahtjevni. Kod tih razgovora bitno je da učitelj ili nastavnik kod učenika stvori dojam na način da se prema učitelju gleda kao prema prijatelju, prema osobi koja mu želi samo najbolje i da tako stvore dobru međusobnu komunikaciju.
Kod nas to i nije baš slučaj, ali kao i u svemu postoje iznimke. Važne komponente učenja i poučavanja su cilj i metode (stil) poučavanja. Na cilj poučavanja utječu nastavni program, nastavnikovo poznavanje sadržaja a posebno njegova sposobnost određivanja što učenici o tome već znaju odnosno što trebaju znati.Važno je odrediti što je nužno, što je potrebno i što je vrijedno znati. Teorija učenja koju primarno prihvaća nastavnik značajno određuje njegovo ponašanje i izbor metoda (stilova) poučavanja. Na proces učenja-poučavanja utječu i individualne razlike učenika, u sposobnostima, ličnosti i motivaciji. Evaluacija napredovanja učenika manifestira se u svim fazama poučavanja.


ZAKLJUČAK


Učenici imaju širok repertoar strategija učenja, mogu učiti na mnogo različitih načina. Oni mogu imati moć nad svojim misaonim procesima, uključijući i procese pamćenja. Pri oblikovanju nastavnih aktivnosti korisno je pažljivo promatrati i razgovarati s djecom. Pokazuje se da ono što učitelji znaju o pojedinim nastavnim predmetima ima bitnog utjecaja na to kako poučavaju i kako na poučavanje reagiraju njihovi učenici. Što bolje učitelji ponavljaju velike ideje u pojedinom području i što više znaju i tome kako učenici prihvaćaju gradivo na temelju njihovih uradaka i provjera znanja, to će na bolji način moći izložiti pojedino gradivo i izgraditi odgovorniji odnos prema učenicima. Zato učenik mora aktivno raditi da bi shvatio ponuđeno gradivo. Razgovor omogućava učitelju da bude osjetljiviji na učenikove pokušaje uspostave razumjevanja. U dijalogu učitelji i učenici surađuju kako bi došli do smisla. Iskusni učitelji nisu nužno dobri učitelji, učitelji moraju razumjeti ono gradivo koje poučavaju te da se poučavanjem nastoji potaknuti učenje kod učenika.

LITERATURA

- Charles Desforges, Uspješno učenje i poučavanje – psihologijski pritupi, Zagreb, Educa 2001.
- Herbert Gudjons, Pedagogija – temeljna znanja, Zagreb, Educa 1994.
- Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović Štetić, V. i Miljković, D.- Psihologija obrazovanja, IEP - Vern, Zagreb, 2003.

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

 

preuzmi seminarski rad u wordu » » » 

Besplatni Seminarski Radovi

SEMINARSKI RAD