POCETNA STRANA

Seminarski i Diplomski Rad
 
SEMINARSKI RAD IZ PROGRAMIRANJA
 

SQL jezik s relacijskom bazom podataka

Što je SQL jezik s relacijskom bazom podataka, povijest SQL jezika

Za rad s relacijskom bazom podataka koriste se upitni jezici. Današnji upitni jezici koji se koriste su najčešće proceduralni i neproceduralni. Za relacijsku bazu podataka se koriste neproceduralni jezici. Postoji više neproceduralnih jezika,a najviše se koristi SQL jezik.
Iako se naziva upitnim jezikom, SQL ima naredbe za sveobuhvatan rad s relacijskom bazom podataka, a to su:

-kreiranje tablice(relacija)
-unos podataka u tablice(relacija)
-brisanje podataka iz tablica(relacija)
-naredbe za definiranje baze podataka(DDL-Data Definition Language)
-naredbe za za nanipulaciju podacima(DML-Data Manipulation Language)
-upravljačke naredbe.


SQL (Structured Query Language), tj, njegov razvoj je započeo 1974. godine, kada je objavljen članak D.D. Chamberlaina i R.F. Boycea u kojem oni opisuju upitni jezik za pretraživanje pod nazivom SEQUL.
Nakon toga 1975. im se pridružuje i M. Hammer,te oni zajedničko predstavljaju koncept jezika SQUARE.
Ubrzo nakon toga SQUARE mijenja naziv u SEQUEL2 ,i taj jezik je korišten u razvoju prvog prototipa relacijskog sustava za upravljanje bazama podataka koji je imao naziv «System R»,a kasnije taj jezik mijenja ime u SQL.
SQL je relacijski potpun jer za svih 5 osnovnih relacijskih operatora postavljao je semantički ekvivalentne SQL naredbe.
SQL jezik je standardiziran od ISO(1986.g.) i ANZI(1986.godine) instituta i danas se rabi u većini relacijskih sustava baze podataka.
SQL omogućava pravljenje upita nad više relacija istovremeno.
Relacijska baza podataka spada u suvremene baze podataka uz objektni ili dimenzijski model.
SQL je deklarativan jezik u kojem korisnik specifira samo željeni rezultat.SQL 1992 podupire samo funkcije koje krajnji korisnik želi ,ali također podupire i one funkcije koje obrađuju apstraktne tipove podataka.
Apstraktni tipovi podataka se danas mogu dodavati ili brisati iz sustava,bez da to ima ikakvog utjecaja na sam sustav.Iako takav pristup povećava cjelokupnu funkcionalnost sustava,sami sustavi nude veoma ograničenu potporu za optimiranje operacija SQL-standardni upitni jezik.

2. BAZA PODATAKA - općenito o bazama podataka

Baza podataka je zbirka informacija koje se organizirane u tablice i u druge vrste objekata zbog točno određene namjerne kao što je pretraživanje,sortiranje i obrada podataka.Fizička reprezentacija baze podataka se sastoji od dviju ili više datoteka na disku.U logičkom smislu baza podataka sastoji se od većeg broja objekata-tablica,indeksa,itd.
Baza podataka je skup povezanih podataka koji se nalaze u nekom informacijskom sustavu,tj. u nekoj organizaciji ,i ona sadrži podatke koji se sastoje iz različitih objekata nekog poslovnog sustava(npr. razne usluge ,poslovni partneri i sl.).Podaci u bazi podataka služe za jednu ili više aplikacija,i neovisni su o programima u kojima se obrađuju,a pristupa njima je kontroliran.Posebno se nastoji ograničiti na činjenice koje bi se u bazi podataka zabilježile samo jednom,da bi izbjeglo nepotrebno gomilanje istih podataka i da se ne bi memorija «zauzimala» viškovima podataka.

2.1.Vrste baza podataka

 

Razlikujemo baze:
-strukturiranih podataka
-nestrukturiranih podataka i
-baze znanja.

Baze struktuiranih podataka se najčešće koriste u različitim poslovnim primjenama.
Ovisno o načinu izgradnje logičke strukture i strukture podataka,razlikujemo:
-starije baze podataka(tzv. hijerarhijski ili mrežni model)
-suvremene baza podataka(relacijski,objektni ili dimenzijski model).

Baze strukturnih podataka sadrže nestrukturirane ili polustrukturirane podatke ili multimedijske podatke(slike,razni dokumenti ….).
Dva najčešća načina su :
-logičko pretraživanje
-pretraživanje rangiranjem dokumenata.

Baze znanja sadrže znanje koje je prikazano u različitim oblicima,npr. pravila semantičkih mreža,a može se upotrebljavati i korištenjem različitih mehanizama zaključavanja.

3. RELACIJSKA BAZA PODATAKA


Relacija između primarnog ključa u jednoj tablici i vanjskog ključa u drugoj tablici se naziva relacija.
Pomoću korištenja relacijske baze podataka se ostvaruje referencijalni integritet(stanje baze podataka u kojem su sve vrijednosti vanjskog ključa ispravne,a to znači da vanjski ključ sadrži neku od postojećih vrijednosti odgovarajućeg primarnog ključa ili Null vrijednost) u relacijskoj bazi podataka. .)(Varga,Čerić,ZG 2004).
Relacijske baze podataka su danas najčešće korištene baze podataka.
Relacijska baza podataka se sastoji od skupa različitih relacija(tablica).
Definiciju baze podataka nazivamo relacijskom shemom baze podataka jer se sastoji od naziva relacija i popisa atributa koji ulaze u sastav relacija.
Relacija se sastoji od redaka i stupaca(atributa).
Atribut je svojstvo koje koje posjeduje neki entitet.
Skup atributa čijim se podacima može identificirati svaki redak se naziva «primarni ključ».
Referencijski integritet je odnos između primarnog ključa(kupca) i vanjskog ili stranog ključa (šifra dobavljača).

3.1.OBLIKOVANJE RELACIJSKE BAZE PODATAKA


Oblikovanje relacijske baze se sastoji od više podzadataka:
-analiziranje korisničkih potreba za obradom podataka
- oblikovanje logičke strukture podataka u bazi podataka
-oblikovanje fizičke strukture podataka na medijima za pohranjivanje podataka(CD,usb i sl.). 


Korisnici mog u koristiti relacijsku bazu podataka u Microsoft Accsess-u,a uz Microsoft Office-u poslovni objekti.
Baza podataka je model podataka poslovnih sustava.
Opis objekata,njihovih atributa i odnosa nazivamo konceptualnim opisom podataka.
Opis rasporeda baze podataka nazivamo logičkim opisom podataka(određivanje rasporeda podataka u datotekama,tj. u tablicama).
Pod fizičkim opisom podataka podrazumijevamo gdje će se ti podaci nalaziti,spremiti i kako će im se pristupiti,dok konceptualni,logički i fizički opisi sadrže opis podataka informacijskog sustava(metapodatke) ,baze podataka sadrže stvarne podatke informacijskog sustava,ali i metapodatke. .).

Poslovi koji se obavljaju pri izradi metapodataka su slijedeći :
-poslovi projektiranja(administriranja podataka)
Obuhvaća konceptualno i logičko modeliranje podataka informacijskog sustava,a obavlja ga administrator(projektant)
-poslovi održavanja baze podataka


Počinju fizičkim modeliranjem baze podataka,a nastavlja se njenom fizičkom uspostavom i održavanjem,a obavlja ih administrator.

SQL jezik

3.2. KONCEPTUALNO OBLIKOVANJE PODATAKA

Osnovni pojam konceptualnog opisa je objekt.
Entiteti(npr. imena) imaju jednake atribute(ime,prezime,adresu….),a ono po čemu se oni razlikuju su pojave.


3.2.3.Logičko oblikovanje relacijske baze podataka:


-svaki tip podataka daje relacije
-atributi entiteta postaju atributi relacije koja je nastala od tipa entiteta


3.2.4.Operacije u relacijskoj bazi podataka


Skup operacija u koje se provode na relacijama,tj. u tablicama nazivamo relacijskom algebrom.
Operacija selekcije predstavlja selekciju radne relacije koje služe udovoljavanju zadanog kriterija.
Operacija selekcije predstavlja selekciju stupaca jedne relacije,a operacijom spajanja jos dvije relacije se formira nova relacija.

 

4. SQL JEZIK ZA RAD S RELACIJSKOM BAZOM PODATAKA

Za rad s relacijskom bazom podataka se koriste upitni jezici.
Oni su neproceduralni.Njihova prednost je u tome što se ne opisuje postupak rješenja,nego samo uvjeti rješenja.
Postoji više neproceduralnih jezika,a najviše se koristi SQL jezik.Iako se naziva upitnim jezikom,SQL ima naredbe za sveobuhvatan rad s relacijskom bazom podataka,a to su:
-naredbe za definiranje baze podataka(DDL naredbe)
-naredbe za manipulaciju podacima(DML naredbe)
-upravljačke naredbe.
Osnovna naredba za postavljanje upita u relacijskoj bazi podataka je select .

Osnovni oblik:
Select A1,A2,…An
From R1,R2,…Rn
Where uvjet

R-relacija
A-atribut

Iza naredbe je ispisana relacija koja se dobiva izvođenjem naredbe:
-ispis čitavog sadržaja na jednoj relaciji
-selekcija pojedinih n-torki jedne relacije(npr. cijena više od 40)
-selekcija pojedinih atributa (prezime)
-selekcija podataka iz dvije relacije(količina i cijena robe)
-uređeni sortirani ispis
-korištenje funkcija.

Funkcije:
-sum zbraja vrijednost izraza u zagradi
-from određuje iz koje će se tablice tražiti podaci
-order by
-desc
-group by
-where (određuje uvjet kojeg redci u rezultatu moraju zadovoljiti
-count(ispisuje broj n-torki koje udovoljavaju upisanom kriteriju)
-min(atribut) pronalazi najmanju vrijednost atributa
-max(atribut) pronalazi najveću vrijednost atributa
-arg(atribut) pronalazi srednju vrijednost atributa
-select određuje atribute koji će se pojaviti u rezultatu.


5. NORMALIZACIJA RELACIJSKE BAZE PODATAKA

Dobro oblikovana relacijska baza podataka nije redundantna.Redundantnost (zalihnost) postoji kad je isti podataka spremljen (zabilježen) u bazi podataka te se tako količina podataka koja je spremljena nepotrebno povećava.
Teorija normalizacije donosi pravila sustavne eliminacije iz baze podataka.
Teorija normalizacije je ustanovila više normalnih formi pojedine relacije,tj. čitave baze podataka,a najpoznatije su ove normalne forme:
-1.normalna forma (1 NF)(najblaža forma)
-2. normalna forma (2 NF)
-3. normalna forma (3 NF)
-4. normalna forma (4 NF)
-5. normalna forma (5 NF).
-funkcijska zavisnost.

Na funkcijskoj zavisnosti se temelje 2NF,3NF, i BCNF (najstroža normalna forma),a svi atributi funkcije zavise o primarnom ključu .
Relacija se iz niže normalne forme prevodi u višu normalnu formu dekompozicijom,tj. raščlanjivanjem. .).


6. SUSTAV ZA UPRAVLJANJE BAZOM PODATAKA

 

Sustav za upravljanje bazom podataka je programski sustav koji omogućuje rad s bazom podataka.
Funkcije baze podataka su:
-definiranje baze podataka:
ove funkcije ostvaruju se standardnim jezikom za rad s bazom podataka,kao što je SQL jezik kod relacijske baze podataka ili zasebnim jezikom (DDL) kod mrežnih i hijerarhijskih baza podataka.U oba slučaja se jezikom opisuje shema baze podataka koja sadrži logički i fizički opis baze podataka.
-manipulacija podacima u bazi podataka
ove funkcije se često smatraju zasebnim neproceduralnim jezikom(DML). .)(Varga,Čerić,ZG 2004).

6.1. DEFINIRANJE BAZE PODATAKA

Definiranje baze podataka je prvi zadatak koji treba izvršiti prilikom formiranja nove baze podataka.Definirati bazu podataka znači opisati njenu strukturu opisom svih podataka Opis baze podataka se pohranjuje u rječniku podataka (dana dictionary).
Prednosti :
-SURP uvijek zna od kojih se podataka baza sastoji i kakvi su podaci među njima,ako se operacijom pokušava učiniti nešto što nije u skladu s definicijom
-kontrolira se ispravnost podataka.

6.2. SIGURNOST BAZE PODATAKA

Pojam sigurnost se odnosi na zaštitu podataka od neovlaštene upotrebe a, u tu svrhu se koriste 2 načina:
-diskrecijski način
Svakom se korisniku ili pojedinoj klasi korisnika dodjeljuju posebna prava pristupa podacima(studomat)
-mandatni pristup
Objektu se dodjeljuje klasifikacijska razina.

6.3. OČUVANJE INTEGRITETA BAZE PODATAKA

Fizički integritet baze podataka je očuvan ako su njeni podaci upotrebljivi(spremni za korištenje).
Uzroci oštećenja ili uništenja baze podataka mogu biti:
-tehnički(oštećenje magnetnog sloja)
-programski(npr. pogreška u aplikacijskom sustavu).
Zbog zaštite od uništenja podataka,uzima se sigurnosna kopija čitave baze podataka(back up copy) na poseban medij,a sve promjene se evidentiraju u dnevniku izmjena.
Logički integritet je očuvan ako je sadržaj baze ispravan(ako su podaci u skladu s definicijom baze podataka).
Transakcija je nedjeljiva cjelina posla koja se može sastojati od više logički povezanih operacija.

6.4. MICROSOFT ACCESS


Za upoznavanje s relacijskom bazom podataka se najčešće koristi Microsoft Access,koji je najpogodniji i najlakši za korištenje.
Mogućnosti Access-a:
-Northwind(sustav za upravljanje bazom podataka) :Database ,popis objekata baze podataka
-products-sadržaj tablice
-relationship(dijagram entiteta i veza od kojih je nastala baza podataka)
-orders.


7. SQL

Sam SQL jezik nije pogodan za specifikaciju kompleksnih operacija koje uvode geoprostorni objekti,a nijednu jednostavnu operaciju nije moguće računati tim jezikom.Stoga bilo koju operaciju koja kao rezultat ima skup slogova nije moguće direktno procesuirati u programskim jezicima jer nijedna od njih nema skupovne operatore čiji su elementi slogovi.


SQL server omogućava korištenju dviju glavnih vrsta indeksa:
-indeksa kod kojih logički redoslijed ključnih vrijednosti određuje fizički redoslijed redova tablice(clustered index)
-indeksa kod kojih je logički redoslijed ključnih vrijednosti različit od fizičkog redoslijeda redova tablice(nonclustered indeks).
SQL jezik je također jezik za umetanje ,ažuriranje ,brisanje,pretraživanje,definiranje i administriranje baze podataka.
Osima standardne verzije ,većina proizvođača baza podataka dodaje vlastita proširenja,a verzija SQL jezika ugrađena u SQL server se naziva Transact-SQL.


Naredbe Transact-SQL-a se mogu podijeliti u 3 grupe:
-DCL(podskup naredbi za određivanje prava nad objektima u bazi podataka)
-DDL(podskup naredbi za definiranje svih atributa i svojstava baze podataka i njenih objekata)
-DML(podskup naredbi za izvođenje operacija nad podacima u bazi podataka).
SQL izraz predstavlja skup odgovarajućih SQL riječi koje zajednički tvore funkcionalnu cjelinu


ZAKLJUČAK


Dakle,iz svega ovoga što smo prikupili i obradili u temi za seminarski rad iz informatike na temu «SQL jezik s relacijskom bazom podataka» , mogli smo zaključiti da je SQL jezik veoma pristupačan i jednostavan za korištenje «običnim ljudima»,ali i poslovnim,kojima,naravno,uvijek zatreba prilikom pretraživanja imena različitih kupaca,dobavljača i slično.
Relacijska baza podataka je veoma lagana za upotrebu i stoga bi stanovništvo trebalo upućivati na što veće korištenje SQL jezika s relacijskom bazom podataka,a posebno je dostupan u Microsoft Access-u,koji je,može se reći ,najpogodniji za SQL.
Prednosti SQL –a su velike,počevši i od jednostavne primjene,pa do brzog dospijevanja traženih informacija do korisnika.


LITERATURA


1.»Informacijska tehnologija u poslovanju»,Vlatko Čerić,prof. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu,Mladen Varga, prof. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu
ZG 2004. 379,393,-podaci,slika 1
2.Zdravko Galić,»Geoprostorne baze podataka»,Golden marketing,tehnička knjiga, ZG 2006.
3.Internet
-www.pro-mil.hr/online/?A=T&T=Sql&ST=1 22.04.2008.
-www.pingvin.carnet.hr 22.04.2008.
-www.e-student.hr/efzg/documents/ 22.04.2008.
-www.geof.hr/~dmedak/hr/baze01a.pdf 22.04.2008.
-www.lecad.unze.ba/nastava/INFORMATIKA/ 22.04.2008.
- http://spvp.zesoi.fer.hr/seminari/2005/SplihalDarijo_ObjektnoOrijentiraneBazePodataka.pdf

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO


preuzmi seminarski rad u wordu » » »   

Besplatni Seminarski Radovi

SEMINARSKI RAD