GRUDNA
DUPLJA PSA
Gudna
duplja (Cavum pectoris)
Grudna
supljina je najkranijalnija telesna supljina. Nalazi se unutar grudnog
kosa ( torax) i predstavlja kranijalni deo grudne
supljine ( cavum toracis). Dorzalno je ogranicena
kicmom ( columna vertebralis), ventralno se
nalazi grudna kost (sternum) a sa laterarno
su rebra. Od rebara koja cine laterarne granice 9 su prava a 4 su vita
rebra. Njenu kaudalnu granicu cini (diaphragma)
a cranijalno se nalazi apertura toracis cranialis.
U grudnoj duplji se nalaze i glavni organi pribora za disanje (
pluca) zatim i (srce) kao glavni organ
kardio vaskularnog sistema sa svojim arterijskim i venskim krvnim sudovima.
Od drugih organa tu se nalaze jos jednjak ( oesophagus),trachea ( dusnik),
limfni cvorovi i limfni sudovi i naravno nervi.
Slika
1.
Grudna duplja prostire se od aperture toracis cranialis do dijafragme
sa svojim pripadajucim organima.
Unutrasnja
fascija tupa ( fascia endotoracica) pripada
iskljucivo grudnoj duplji a ne u celom grudnom kosu. U mladih zivotinja
ja bledo-siva a u starijih je bledo-zuckasta jaka vezivnotkivno-elasticna
membrana koja oblaze unutrasnje glatke povrsine sternalnih rebara i njihove
hrskavice kao i unutrasnje medju rebarne misice ( mm. intercostales interni).
Fasciju endotoraciku oblaze sa unutrasnje strane oblaze pleura
parietalis. Organe u grudnoj duplji oblaze pleura visceralis.
Izmedju pleure visceralis i pleure
parietalis se nalazi cavum pleure sa malo serozne tecnosti.
Izmedju levog i desnog cavum pleure nalazi se spatium mediastinale
i u njemu se nalaze svi organi grudne duplje ( srce, pluca,
jednjak, dusnik). Srce sisara se nalazi izmedju 3-7. rebra pa se spatium
mediastinale prema polozaju srca deli na:
-
spatium mediastinale precardiale
je prostor ispred srca odnosno od aperture toracis cranialis do treceg
medju rebarnog prostora i on je najmanji. Od organa u njemu se nalaze:
grudni deo dusnika i jednjaka, truncusbrahiocefalikus comunis i njegove
grane ( a. subclavia sinistra, trunkus bicaroticus, vena cava cranialis,
zavrsni deo ductus toracikusa, lnn. mediastinales craniales, nn. vagi,
nn. phrenici, nn. recurrentes, trunci sympatici toracolumbales.
-spatium
mediastinale cardiale to je proctor od treceg do sedmog
rebra i on je najprostraniji. U njemu se nalaze sledeci organi: pluca,
srce zajedno sa perikardom i krvnim sudovima ( a. pulmonalis, truncus
aorticus, pocetni deo truncus brachiocephalicus comunis, zavrsni deo dusnika,
grudni deo jednjaka, aorta toracica, vena cava cranialis et caudalis,
vena azigos dextra, truncus simpaticus.
-spatium
mediastinale postcardiale se prostire od petog rebra do
dijafragme. U jemu se nalaze sledeci organi: aorta toracica, ductus toracicus,
vena cava caudalis, vena azygos dextra, jednjak i serozna mediastinalna
duplikatura, koja prestavlja pregradu izmedju leve i desne pleuralne supljine
( septum mediastini postcardialis).
Jednjak
( oesophagus)
a
2.
Jednjak je organ koji se prostire celom duzinom grudne dupljs a u nju
ulazi kroz aperture toracis cranialis zajedno sa tracheom i nn. vagusom.
Jednjak lezi iznad traheje i posto udje u grudnu duplju prelazi na desnu
stranu traheje i pruza se grudnom dupljom do dijafragme. Pa zatim prolazi
kroz dijafragmu na hiatus oesophagi zajedno sa nn. vagusom.
Dusnik
( trachea)
slika
3.
Trachea je organ koji zajedno sa jednjakom na aperturi toracis cranialis
ulazi u grudnu duplju i prostire se kroz nju do ulaza u pluca gde se grana
na dve glavne bronhije ( bronchus principalis dexter et sinister).
Desna glavna bronhija grana se na: bronchus cranialis seu apicalis dexter
, bronchus medius seu cardiacus dexter, bronchus accesorius seu intermedius,
bronchus caudalis dexter seu diafragmaticus. Leva glavna bronhija se grana
na: bronchus cranialis seu apicalis sinister, bronchus caudalis seu diaphragmaticus
sinister.
Pluca
( pulmo)
slika
4.
Pluca zdravih pasa su svetloruzicaste boje i ona potpuno ispunjavaju grudnu
dupju izmedju medijastinuma ( medijalno), rebara (laterarno), aperture
toracis cranialis ( kranijalno apex pulmonum) i dijafragme ( kaudalno
basis pulmonum), dorzalno dopirudo margo obtusus, u lucne prostore ledjnih
prsljenova i proksimalnih delova rebara. Levi i desni bronchus ulaze u
pluca u visini 5-6 medjurebarnog prostora. Pluca psa se sastoje od sest
reznjeva ( lobusa) cetiri desna : lobus cranialis dexter, lobus medius,
lobus caudalis dexter, lobis accesorius i dva leva: lobus cranialis sinister
i lobus caudalis sinister. Na ovoj slici se vidi desna polovina pluca
sa svojim lobusima.
Srce
(cor)
![Srce](pictures/Grudna-duplja-psa/Grudna-duplja-psa_clip_image016.gif)
Slika
5.
Baza srca( basis cordis) je okrenuta dorzalnno
tj. ka kicmenom stubu a vrh( apex cordis) je
polozen na sternum i postavljen je caudoventralno. Srce se nalazi u spatium
mediastinale cardiale. Srce psa se prostire od treceg do sestog rebra.
Levo srce pretezno lezi u levom hemitoraksu a desno srce u desnom hemitoracsu.
Srce pasa je za dijafragmu vezano samo Lig. Pericardiacophrenicum sto
diktira polozaj srca.
Grudna
precaga ( diaphragma)
![Grudna precaga](pictures/Grudna-duplja-psa/Grudna-duplja-psa_clip_image028.jpg)
slika
6. Diafragma
je misicni organ koja cini pregradu izmedju cavum pectoris i cavum abdominis.
Dijafragma deli grudni kos na dva dela i ona je koso postavljena kod pasa.
Zbog njenog kosog polozaja dorzalno je prostor znatno duzi nego ventralno.
Dijafragma se hvata: dorzalno za poslednji ledjni prsljen, bocno za rebra,
ventralno za sternum u visini osme rebarne hrskavice. Centrum tendineum
dopire do ravni sedmog i osmog rebra.
Znacaj
topografije grudne duplje
Prevashodni
znacaj poznavaja topografije je visestruk neki od razloga su sledeci da
bi mogli da odradimo sve dijagnosticke procedure koje se ocekuju od nas
kao buducih dr veterinarske medicine.. Prvo mislim na opsti klinicki pregled
( adspekcija, palpacija, perkusija i auskultacija) u ovom slucaju organa
grudne duplje. Sve nabrojane procedure nemozemo obaviti bez poznavanja
topografske anatomije jer da bi nesto uradili moramo znati njegov topografski
polozaj. Da bi smo obavili npr. auskultaciju srca moramo znati njegov
topografski polozaj da bi postavili stetoskop na pravo mesto. Poznavanje
topografije takodje ima velik znacaj u rendgenoloskoj dijagnostici, ultrazvucnoj
itd.
Literatura:
- Praktikum za vezbe
iz anatomije, prof. dr Zora Nikolic, prof. dr Dmitar Drekic, prof. dr
Zdenka Blagojevic, prof. dr Verica Mrvic.
- www. Wikipedia.com
- Atlas sekcije
pasa ( Virtual canine anatomy), dr Ray Whalen.
- Splanhologija,prof.
dr Vladeta Simic, prof. dr Zivorad Jankovic.
PROČITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
![Seminarski Maturski Diplomski Rad Seminarski i Diplomski Rad](/image/728x90.gif)
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
![](../WORD.jpg)
Besplatni
Seminarski Radovi
|