POCETNA STRANA

Seminarski i Diplomski Rad
 
SEMINARSKI RAD IZ EKONOMIJE
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI IZ EKONOMIJE :
Novac-seminarski rad
Nobelovac i delo-seminarski rad
Platni bilans-seminarski rad
Revizija-seminarski rad
Gledaj Filmove Online

 

TREĆA ZNANSTVENO TEHNOLOŠKA REVOLUCIJA

Treca tehnoloska revolucija.Što nam je donjela treća znanstveno tehnološka revolucija? Iako je zapoćela sredinom prošlog stoljeća mi danas živimo u njoj. Postavlja se pitanje dali je sve što revolucija donosi pozitivno, hoće li napredak u znanosti dovesti do još većeg broja nezaposlenih u svijetu? Moje kolege i ja želimo kroz ovaj rad iznjeti stvarne činjenice i na primjerima pokazati koliko daleko seže ljudski um odnosno napredak u znanosti.
Sada je već veoma vidljivo da je treća tehnološka revolucija izazvala i potrebu za novom ekonomskom teorijom u cjelini, posebno novom teorijom. Riječ je, dakle, o nastajanju nove epohe u razvoju svijeta, o potpuno novim razvojnim ciljevima, a time i novim metodama njihove realizacije. Rađaju se novi razvojni problemi kojima se također mora prilaziti na nov način. Razvijene i nerazvijene zemlje u društvenom sistemu označavaju se s dubokim, velikim problemima izazvanim sadašnjom tehnološkom revolucijom, ali je dočekuju na različite načine, sa različitim društvenim mogučnostima. Sve to stvara jedan izuzetno složen ukupni svjetski ambijent, prostor, u kojem svaka zemlja treba formirati svoju razvojnu strategiju.
Iskustva su zajednička bez obzira na stupanj njihove upotrebljivosti u svakoj zemlji. I sada slijedi glavno pitanje: «Jesmo li zaista zreli na svjetskom nivou razmatranja za formuliranje jedne nove i cjelovite teorije privrednog razvoja?» Ipak, cijeli svijet se upušta velikom brzinom u novo i u praksi i u teoriji. Nitko pri tome nema pravo na kašnjenje. Razvoj ide sve ubrzanije i starta se sa viših nivoa.
Visoke tehnologije u kojima vlada umni znanstveni način rada potiskuju s povijesne scene jednostavne i klasične elektromehaničke tehnologije fizikalnih sustava industrijskog društva u kojima vlada fizički manualni otuđeni najamni način rada i društvena vrijednost izražena u materijalnim dobrima. Visoke tehnologije potiskuju društvenu proizvodnju klasičnih tehnologija industrijskog društva koja se je temeljila na društvenoj i tehničkoj podjeli rada. Visoke tehnologije u radu i proizvodnji potiskuju politehnički obrazovni sustav čiji se je cilj obrazovanja sadržavao u pružanju ukupnog određenog znanja u funkciji primjene znanja.
Glavni nositelj je INFORMATIČAR, a njene tehnološke značajke u svezi su s pojavom elektronike: računala, mikroprocesora, televizora, robota, rakete, telematike. Treća tehnološka revolucija je najznačajnije obilježje suvremene svjetske proizvodnje.

1. ZNANSTVENA REVOLUCIJA

Poslije Drugog svjetskog rata u drugoj polovici 20. stoljeća došlo je do naglog razvoja znanosti. Kako se udaljavamo od tog vremena fond znanstvenih spoznaja sve se više ubrzava i u kratkom vremenu udvostručuje. Izumom kompjutora u društvenoj proizvodnji nastupaju visoke tehnologije (high tech), koje sa sobom donose umni znanstveni način rada kao vladajući način rada u društvenoj proizvodnji. Do akceleracije znanosti došlo je zbog toga, jer visoke tehnologije skromne mogučnosti čovjeka podižu na razinu svoje ogromne moći. S tim sredstvima rada čovjek dva milijuna puta bolje vidi (elektronski mikroskop) ili vidi što ranije nikada nije mogao vidjeti (ultrazvuk i CT) ili pamti više od svih ljudi na planeti Zemlji, ili rješava pet milijardi najsloženijih matematičkih operacija u jednoj sekundi, ili putem spoznaja u genetici prilagođava živu i neživu prirodu svojim potrebama (slobodna razmjena materije s prirodom). U tim uvjetima čovjek daleko brže uči i dolazi do novih spoznaja. O naglom razvoju znanosti i akumulaciji novih znanstvenih otkrića govore istraživanja UNESCO-a. Sudeći po sadašnjoj stopi umnožavanja znanja i znanstvenih otkrića, ukupna suma znanja kojim će raspolagati čovječanstvo, biti će 4 puta veća od onog momenta kada dijete koje se sada rađa bude završilo fakultet. Kada to dijete bude navršilo 50 godina života ukupna suma znanja uvećat će se 62 puta, a 97 posto znanja u tom trenutku bit će otkriveno poslije njegovog rođenja. U tim uvjetima čestih tehnoloških promjena koje sa sobom donosi znanstvena revolucija postavlja se pitanje kakva i koja su nam znanja potrebna i kakav treba biti obrazovni sustav u tim uvjetima. Nastupaju strojevi koji učinkovitije od ljudi pamte, «misle» i rade (fleksibilna kompleksna automatizacija materijalne proizvodnje dobara).


2. GLAVNE POSLJEDICE TREĆE ZNANSTVENO TEHNOLOŠKE REVOLUCIJE


2.1. MEHANIZACIJA

Potpuna mehanizacija fizičkih poslova. Tako se, za razliku od druge tehnološke revolucije, većina fizičkih poslova mehanizira, a ljudska i životinjska radna snaga postaju potpuno marginalne ekonomske veličine. Mehanizacija je etpa u razvitku tehnike karakterizirana zamjenom ljudskog ili životinjskog rada strojevima radi ubrzanja, poboljšanja, povećanja i pojeftinjenja proizvodnje i olakšanja rada. Mehanizacija je provediva i u određenim razumskim operacijama (strojevi za računanje).
U 20. stoljeću znanost doživljava snažan razvitak. Cjelokupno znanje koje je stečeno do 20. stoljeća udvostručeno je za samo 50. godina 20-og stoljeća. U sljedećih 10 godina znanost se opet udvostručuje da bi se kasnije udvostručivala svakih 5-8 godina. Takva eksplozija znanja stvara informacisku krizu koja se prevladava pomoću informatike i tehničkih uređaja kojima se pronalaze, prenose, obrađuju i pohranjuju informacije. Dio znanja pretvara se u Software koji pomoću Hardwara zamjenjuje potpuno ili djelomično čovjekov rad. Kompjuter integralno obavlja skoro sve poslove koje su ranije u društvenoj i tehničkoj podjeli rada klasičnih tehnoloških industrijskih društva obavljali ljudi i strojevi. Centar moći više se ne nalazi u stroju i strojnoj masovnoj tvorničkoj elektromehaničkoj proizvodnji materijalnih dobara (pokretna vrpca- operacijski način rda- rad sveden na jednu mehaničku operaciju u kojoj se je čovjek pretvorio u funkciju.


2.1.1. ROBOTI ZAMJENJUJU KUĆANICE

Najnovija studija UN-a predviđa kako će se u sljedeće tri godine ubrzati primjena robota u kućanstvu i na radnim mjestima zbog golemih ulaganja SAD-a u razvijene ratne sustave. Tako se u razdoblju od 2004. do 2007. godine očekuje 54 000 novih robota za medicinsku, podvodnu, nadzornu i druge profesionalne svrhe, dok ih sada u toj kategoriji ima 21 000. Prema predviđanjima prodaja robota za kučanstvo bi se povećala u sljedeće tri godine osam puta u odnosu na 2003. godinu. Povećala bi se i prodaja robota za zabavu, 2003. godine prodano ih je 700 000, a u sljedeće tri godine moglo bi ih se prodati 2, 5 milijuna u vrijednosti od 4 milijarde dolara. Tržištem još uvijek dominiraju industrijski roboti za koje se predviđa povečanje prodaje od 7 posto na godinu, a porast prodaje 2003. godine bio je 19 posto.

Najveći korisnici industrijskih robota su Japan, SAD i Njemačka, a sve više u njih počinju ulagati Brazil, Meksiko i Kina. Sadašnja uporaba robota u kučanstvu ograničena je na košenje trave, usisavanje prašine, ali glavni direktor američke tvrtke Colin Angle najavljuje višestruke pokretne elemente, te najavljuje robote za fizičku pomoć, humanitarne robote za rutinske poslove, letjelice bez posade, kopnena vozila bez posade za ratne pothvate, te roboti «vodići» i «čuvari». SAD su najveći korisnici robota . Najveći proizvođači su IBM, General Motors i Benedix. Utjecaj robota na industriju je veoma značajan i ima pozitivne učinke kao što su:
-poboljšanje kvalitete proizvoda, jer roboti reduciraju ljudske greške i utječu na veću regularnost proizvodnje
-brži porast proizvodnje, naročito u automobilističkoj i elektronskoj industriji

Roboti utječu na primjenu strukture, organizaciji radač. U automobilskoj industriji je jasan vidljiv utjecaj na ritam isporuke.


2.2. KIBERNETIZACIJA

Rastuća kibernetizacija intelektualnih procesa upravljanja. Ovo podrazumjeva činjenicu da čovjek kao upravljač i regulator u procesu proizvodnje u trećoj tehnološkoj revoluciji biva zamjenjivan strojevima. U ovom slučaju radi se o računalima koji upravljaju intelektualnim procesima proizvodnje. Osim toga se ostvaruje i kibernetizacija procesa planiranja i pripremanja proizvodnje, a sve veći broj intelektualnih procesa prepušta se procesima kibernetizacije.
Kibernetika je znanost o upravljanu složenim dinamičkim sustavima, a tri su njena sustavna dijela:
-teorija sistema
-teorija informacija
-teorija upravljanja

Upravljanje je osnovni i najvažniji predmet kibernetike, sistem je objekt njenog proučavanja, a informacija je supstrat upravljanja. Sistem je skup mnogih elemenata koji su međusobno povezani, nalaze se u određenim uzajamnim odnosima, podliježu vanjskim utjecajima, te djeluju na svoju okolinu. Kibernetika proučava te promjene te izučava zakone njihova kretanja, njihove prostorne i vremenske dimenzije, njihovu kvantitativnu i kvalitativnu strukturu, te njihove uzroke i posljedice.

Kibernetika je znanost o zakonitostima toka informacija i upravljačkim djelovanjima u strojevima, živim organizmima i njihovim zajednicama. Ime je toj znanosti dao i njene osnovne postavke iznio 1948. amer. Učenjak Norbert Wiener u knjizi Kibernetika ili kontrola i komunikacije u živim bićima i stroju (Cybernetics or Control and Communication in the Animal and Machine). Do tog su se doba proučavanjem pojava i činjenica iz područja prijenosa informacija i vođenja posebno bavile prirodne znanosti, a posebno tehničke. Na taj način se različitim putovima, i često uz nepotrebne poteškoće, dolazilo do istovrsnih spoznaja. Potreba gradnje zamršenih uređaja za automatsko vođenje procesa, telekomunikacijskih sustava, elektroničkih računala i dr. složenih tehničkih struktura, usporedno s razvojem fiziologije, genetike i dr. bioloških znanosti, nametnula je potrebu novog pristupa, koji bi zapažanja o promatranom sustavu dao nezavisno od njegove fiz. prirode i na taj način omogučio preslikavanje spoznaja s jednog područja na drugo.
Područje primjene kibernetike vrlo je široko, pa su se razvile i različite grne, prilagođene pojedinim područjima istraživanja. Tako se npr. razlikuje matematička, biološka, tehnička i lingvistička kibernetika. Tehnička kibernetika bavi se teorijom i primjenom vođenja tehničkih sustava i čini osnovu širokom području tehničkih disciplina. Ona, uz ostalo, obuhvaća sustav automatskog vođenja, daljinskog mjerenja i upravljanja, elektronička računala. Danas je središnje zanimanje tehničke kibernetike teorija prilagodljivog i optimalnog raguliranja. Naprotiv, biološka ili biokibernetika bavi se analizom procesa vođenja u živim organizmima. Tako je biologija postala nepresušiv izvor ideja za tehničku kibernetiku, jer je zbog novog pristupa omogučeno da se pojave u prirodi izraze sredstvima tehnike. U tom je smislu osobito važno proučavanje fizioloških procesa, živčanog sustva i mozga. Konstrukcija stroja koji će sam učiti i zapamćeno logički povezivati jedan je od ciljeva tehničke kibernetike.

Difuzija informacijske tehnologije u tvornicama, uredima i uslugama potakla je stoljetni strah radnika da će ih zamijeniti strojevi, te da će time postati nevažni za produktivističku logiku. Međunarodne ustanove, vlade i istraživači učinili su izvanredne napore kako bi odredili utjecaj novih tehnologija, Provedeni su desetci tehničkih složenih studija. Očito je da uvođenje robota na pokretnu traku smanjuje ljudsko radno vrijeme za danu razinu outputa, ali iz toga ne proizlazi smanjenje zaposlenosti za tvrtku ili industriju. Veća kvaliteta i produktivnost postignute uvođenjem elektroničkih strojeva povećavaju konkurentnost pa tvrtka i industrija moraju povećati zaposlenost kako bi proizveli veću potražnju. Fleksibilnost radnih procesa i tržišta rada koje je uvelo umreženo poduzeće, a omogućilo informacijske tehnologije, ostavlja duboke posljedice na društvene odnose proizvodnje nasljeđene od industrijalizma, uvodeći novi model fleksibilnog rada i novi tip radnika: povremeno zaposleni.


2.2.1. NOVE TEHNOLOGIJE U TRGOVINI

Novost u trgovini je primjena Radio Frekvencijske Identifikacije )RFID) koja omogućuje primjenu elektroničkih 96-bitnih mikročipova s ugrađenim antenama. Ti čipovi zamijenili bi 25 godina stare bar-kodove. U trgovinama gdje će se primjenjivati takva tehnologija kupcu će se na ulasku u prodavaonicu uručiti PSA (Personal Shopping Assistant) terminal, koji se postavlja na kolica za kupnju. PSA je snažno prijenosno računalo s bežičnom komunikacijom. PSA je povezan RFID tehnologijom sa središnjom bazom podataka te zaželii kupcu «Dobar dan» i «Ugodan boravak u trgovini#, ispisuje sve podatke važne za kupovinu kao što je obavijest o robama, količinama i plačenim iznosima kod prethodne kupnje, informacije o stanju nagradnih bodova, stanja računa. Kupac odabrani proizvod stavlja u kolica, a elektronički čip prenosi podatke u i o količini i cijeni u PSA računalo. Kupac na računalu cijelo vrijeme prati trenutnu vrijednost proizvoda u kolicima, a ako kupac ne može pronači određeni proizvod, na zaslonu PSA uređaja mu se otvara najbliži pravac prema polici s određenim proizvodom i cijenom. Na blagajni kupac ima dvije mogučnosti; plaćanje gotovinom ili kreditnom karticom. Kod plaćanja kreditnom karticom kupac predaje korišteni PSA terminal i samo provlači kreditnu karticu kroz odgovarajući čitać. Kod plaćanja gotovinom prolazi kroz blagajnu i PSA računalo predaje blagajnici te odmah plaća kupljenu robu. Ovakva nova tehnologija ima koristi i za kupca i trgovca. Kupac dobiva na pokretljivosti, vremenu, neovisnosti u snalaženju jer su sve obavijesti dostupne na PSA računalu. Trgovci će imati korist od posve automatiziranog nadzora robe, raspakiranja paleta, uskladištenja na mjesto bez fizičkog sudjelovanja ljudske radne snage, praćenja stanja skladišta i pokretanja alarma za neplaćenu robu. Trgovci više nebi trebali provoditi klasične inventare prebrojavanjem zatečene robe, već će aktivirati prijamnik koji će «pokupiti» emitiranje elektroničkih čipova robe na zalihama i trenutno zabilježiti stanje. Takva tehnologija već se primjenjuje u prijevozničkim organizacijama, u registraciji i praćenju prijevoza roba paletama.

2.3. ENERGIJA

Dolazi do većeg ovladavanja energijom i pojava novih vrsta energije. Energetski se resursi (kao ograničeni resursi) uz pomoć mikroelektronike koriste vrlo racionalno, odnosno ekonomski vrlo učinkovito, a u vezi s novim znanstvenim istraživanjima koriste se i nove vrste energije, koje se ne bi mogle privesti potrošnji bez tehničkotehnoloških inovacija koje nosi treća tehnološka revolucija.
Mikroelektronika dominira u područjima automatike, robotike, mjernih tehnika, instrumentalizacije, obrade podataka, radiotehnike, telekomunikacije. Mikroelektronika dominira svjetskim gospodarstvom te određuje tempo i pravac razvoja energetike, strojarstva, medicine, informatike, prometa, ratne tehnike, umjetnih sirovina, te ima važne početke u umjetnoj inteligenciji koja se koristi u obliku kompjuterskih sustava. Mikroelektronika postje važna i u materijalnom i u socijalnom životu, pa se tako najvažnije promjene koje zahvačaju svijet često obuhvačaju pod nazivom mikroelektronička revolucija. Mikroelektronička revolucija započinje 1957. lansiranjem prvog umjetnog zemljinog satelita, a 12 godina kasnije spušta se na Mjesec i satelit s posadom. Slične letjelice bez posade spuštaju se danas i na druge planete, a čip je u tome presudni činitelj koji pridonosi revolucioniranju informatičke tehnologije.

Industrijska elektronika buhvaća područje primjene elektroničkih uređaja pri nadzoru i vođenju proizvodnih procesa.
Energetska elektronika obuhvaća elektroničke uređaje za izravnu pretvorbu svjetlsne, toplinske i nuklearne energije u električnu. Primjena tekovina elektronike povisila je proizvodnost fizičkog i ljudskog rada i pridonjela napretku svih područja znanosti i tehnike. Ona je prodrla u sve grane ljudske djelatnosti, pa je stupanj njene primjene postao mjerilo tehničkih napredaka i razvijenosti.

Najveći potencijalni izvor energije u sadašnjim uvjetima je zemljin eko sistem. Ovaj sistem danas samo na bazi procesa fotosinteze proizvodi oko 170 milijardi tona bio mase, a to je 200 puta više od potreba čovječanstva, koje se danas zadovoljavaju korištenjem fosilnih goriva.

2.4. OSJETILNE SPOSOBNOSTI

Proširuju se čovjekove osjetilne sposobnosti. To podrazumjeva da čovjek u suvremenim procesima vidi, čuje i osjeća ono što prirodno ne može percipirati (elektronski mikroskop, sonda...).
Primjena elektronskog mikroskopa vrlo je široka. Poznavanje strukture krutih tvari, o kojoj ovise njihova svojstva, može riješiti mnoge probleme kemije, fizike, metalurgije, mineralogije, geologije i biologije.
Industrija i tehnologija imaju veliku korist od elekronskog mikroskopa, jer su katkada oblik i veličina čestica nekog materijala važni za svojstva konačnog produkta (katalizatori, adsorbensi, boje).
Vodeća farmaceutska tvrtka u ovom dijelu Europe zagrebačka Pliva svoje strategije razvoja temelji na proizvodnji znanja (Sumamed i drugi proizvodi).

2.5. SVOJSTVA MATERIJE

Povečava se izmjena svojstava materije (uključivo novi materijali). Pod utjecajem tehnoloških inovacija postojeći klasični materijali dobivaju nove uporabne vrijednosti. Iz njih se izvlače nova supstancijalna svojstva. Pri tome sada čovjek sam proizvodi i prirodu.
Jedna od najbitnijih karakteristika dosadašnje ekonomije, ekonomskog razvoja, jest ta da čovjek nekritički koristi postojeće ekonomske resurse. To znači da u eksploatiranju sadašnjih resursa čovjek devastira ili pustoši svoj eko sustav. Tako je, posebno iza drugog svjetskog rata, rast proizvodnje uglavnom temeljen na iscrpljivanju prirodnih resursa i istovremenom zagađivanju čovjekove okoline. Ovakav tip ekonomije danas je dobio popularni naziv «cowboy economy».
Prva, najveća i najznačajnija opomena u nepromišljenom korištenju rudnog bogatstva i prirodnih resursa je naftni šok iz 1973. godine.
Suština obrane od zagađivanja leži u tzv. Proizvodnji bez ostataka. Istovremeno se stalno sniženje kvalitete rude koja se nalazi na zemlji nadoknađuje proizvodnjom efikasnijih oruđa za rad, koja omogućuju bolju eksplotaciju siromašnih ležišta.
Iz navedenih razloga postepeno se pojavljuje supstitucija sirovina kao i raznovrsni oblici štednje u korištenju resursa. Sada se prirodni materijali supstituiraju novoproizvedenima te se prirodni sve manje koriste.
U pogledu osnovnih pravaca razvoja novih materijala, može se reći da se suvremena materijalna revolucija bazira na glini, plastici i pijesku.
Jedan od najznačajnijih novih materijala je fina keramika, za koju Japanci predviđaju da će biti baza industrija tzv. «nove generacije». Nova keramika je jaća, lakša i trajnija od mnogih metala, a ima i osobinu da ne rđa. Podnosi visoke temperature do 1500 stupnjeva celzijusa, bez hlađenja ili podmazivanja. Zbog ove osobine postoji velika mogućnost za primjenu nove keramike u proizvodnji motora i u elektronici.
Drugi značajan domen novih materijala je visokokvalitetna nova plastika . Od ovih materijala se očekuje da revolucioniraju, prije svega, automobilsku i avionsku industriju.
Osnovne karakteristike nove plastike su sljedeće: jeftinija je, lakša i jača od metala; kada se koristi u proizvodnji, zahtijeva daleko manje energije, ne traži bojenje. Ovakvim svojim odlikama nova plastika značajno smanjuje troškove proizvodnje.
Novi materijali, kao što vidimo, uvode značajne promjene u mnogim ključnim industrijama današnjice, uključujući i područje kompjutora. Granice proizvodnje čipova i tranzistora prevladavaju silikon. Novi čipovi proizvedeni od galijum arsenida su bolji i snažniji, tako da povećavaju moć suvremenih kompjutora. U svijetu se već može govoriti o značajnoj proizvodnji galijum arsenida za ove svrhe.
Područje telekomunikacija u velikoj mjeri se mijenja zahvaljujući inovacijama u domenu optičkih vlakana, a legure metala proizvedene novim postupcima «brzog očvršćivanja» (rapid soldification) i «prah metalurgije» (powder metallutgy) unose značajne promjene u mnoge oblasti proizvodnje.
Svi spomenuti novi materijali, keramika, polimeri, nove legure metala, također su osnova za revolucionarne promjene u tzv. Biomaterijalima. Danas se vrlo uspješno prave umjetna tkiva i organi koji zamjenjuju prirodne i tko smanjuju patnje i produžavaju život velikog broja ljudi.
Opći je zaključak da područje novih materijala ima izuzetan značaj za budučnost svjetske ekonomije.

SVJETSKO TRŽIŠTE NOVIH MATERIJALA:SVJETSKO TRZISTE NOVIH MATERIJALA

 

2.6. PROSTOR I VRIJEME

Dolazi do ovladavanja prostorom i vremenom. Brzina kretanja informacija, materijala i čovjeka čini da se prostor kao ekonomska komponenta brže i lakše savladava. U jednakom se smislu to odnosi i na vrijeme koje se u komunikacijsko-informacijskom smislu sve više skraćuje.
Centar društvene moći i društvene proizvodnje preselio se ju u obrazovni informacijski znanstveni sustav, preselio se je u kompjutor, kompjutorsku učionicu i kompjutorsku radionicu obiteljskih i ostalih poduzeća male privrede.
Papa Ivan Pavao II u razgovoru sa studentima društvenih znanosti sveučilišta u Rimu je izjavio i ustvrdio: Kompjutor mi je promjenio život – kompjutori su promijenili svijet».

2.7. BIOLOŠKI PROCESI

Kontroliraju se biološki procesi. Kontrola bioloških procesa uglavnom je obuhvaćena procesima biotehnologije i genetskog inžinjeringa gdje čovjek prirodne procese ubrzava, usporava i mijenja.
Biotehnologija se bavi primjenom bioloških organizama, sistema ili procesa za industrijsku i servisnu proizvodnju. Biotehnologija će donjeti, i već donosi, duboke ekonomske i društvene promjene svojim utjecajem na ljudsko zdravlje, na iskranu, na prirodno okruženje i na energiju.
Ekonomski aspekti biotehnologije, odnosno sadašnje mjesto biotehnologije u nacionalnim privredama postaje sve istaknutije. Biotehnologija postaje proizvodna grana, dajući produkte koje ne može pružiti niti kemijska industrija, a niti poljoprivreda.
Biotehnologija je još uvijek mala proizvodna grana u odnosu na petrokemijsku i kemijsku industriju, ali njeni najšire prodavani proizvodi ulaze u isti prodajni rang.

Utjecaj biotehnologije potencijalno je moguć u svim granama proizvodnje. Najjači utjecaj do sada su doživjele grane:
1. farmaceutska
2. medicina
3. kemijska (organska i anorganska)
4. poljoprivreda
5. prehrambena
6. energetika
7. proizvodnja sirovina
8. zaštita čovjekove životne sredine
9. bioelektronika

ZAKLJUČAK

Nakon što smo moje kolege i a izložili ovaj seminarski rad povela se rasprava među ostalim studentima. Velika većina je bila zabrinuta najviše zbog primjera «Roboti zamjenjuju kučanice» . Postavilo se pitanje što će raditi čovek onoga dana kada ga strojevi potpuno zamjene, kada roboti i ua našim domovima budu radili sav naš posao? Problem nije u tome jer na to pitanje svatko će dati odgovor da mu to ne smeta ali što će biti kada nas roboti potpuno zamjene na poslu, a mi ostanemo bez posla? Hrvatska je ionakozemlja koja je slabo iskoristila svoje mogučnosti, a što će biti s našom državom ako dođe do još većeg broja nezaposleni?
Hrvatske političke elite umjesto izgradnje budućnosti koja nastupa sve se više bave patološkom prošlošću s realnim izgledima povratka te prošlosti. U postavljanju i vođenju društva u Hrvatskoj vladaju osobni interesi i neznanje. Ukoliko se ta praksa ne prekine, vode Hrvatsku gdje je bila, vode je definitivno u propast, jer političke «elite» nisu na razini povijesnih izazova.

POPIS LITERATURE

Info Trend, broj 121., Trend, stručne publikacije,grafičke i propagandne usluge, Zagreb,travanj 2004., str. 19

Info Trend, broj 122, Trend, stručne publikacije,grafičke i propagandne usluge, Zagreb, svibanj 2004., str. 34-38

Info Trend, broj 123.,Trend, stručne publikacije,grafičke i propagandne usluge, Zagreb, kolovoz 2004., str. 9,14

Info Trend, broj 124. Trend, stručne publikacije,grafičke i propagandne usluge, Zagreb, rujan 2004., str.28,29,48,49,50

Privredni vijesnik, godina LI, 1.11.2004., broj 3371, str. 18, Privredni vijesnik d.o.o. Zagreb

Privredni vijesnik, godina LI, 11.10.2004., broj 3368, str. 14, Privredni vijesnik d.o.o. Zagreb

Privredni vijesnik, godina LI, 4.10.2004., broj 3367, str.19, Privredni vijesnik d.o.o. Zagreb

Opća enciklopedija, 1977., svezak 2 (C-Fob), Zagreb, «Mladinska knjiga», Ljubljana

Opća enciklopedija, 1977., svezak 4(Iz-K), Zagreb, «Mladinska knjiga», Ljubljana

Opća enciklopedija, 1977., svezak 6(Nih-Ras) Zagreb, «Mladinska knjiga», Ljubljana

Prof.dr.sc. Ante Pulić, Prof.dr.sc. Dragomir Sundać «Intelektualni kapital», Rijeka, 2001., International Business Consulting Center d.o.o.

Zvonko Rešetar, Informatizacija društva i nova civilizacija u nastupanju (mjesto Hrvatske u tim procesima), Radni materijal, Zagreb, 2002

Dr. Radmila Stojanović,»Teorija privrednog razvoja u Trećoj tehnološkoj revoluciji», 1987., izdavač:»Savremena administracija»
Prof.dr.sc. Dragomir Sundać, «Prilozi za novu ekonomsku znanost, izdavač: Verzal, Rijeka, 1992.

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

Seminarski i Diplomski Rad

 preuzmi seminarski rad u wordu » » » 

Besplatni Seminarski Radovi