POCETNA STRANA

Seminarski i Diplomski Rad
 
SEMINARSKI RAD IZ POVJESTI
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI IZ ISTORIJE
Gledaj Filmove Online

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PRETPOVIJEST HRVATSKE

Kameno doba

Oko 150 000 g. pr. Krista pojavljuju se prvi tragovi neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj koji se bavio lovom i skupljanjem. Najvažnija nalazišta neandertalca i njegove kulture u Hrvatskoj su Hušnjakovo brdo kod Krapine i špilja Vindija kod Varaždina.
Oko 40 000 g. pr. Kr. na području današnje Hrvatske pojavljuju se prvi Homo sapiensi (suvremeni ljudi). Oni oko polovice petog tisućljeća pr. Kr. postepeno i na području Hrvatske prelaze na gospodarstvo utemeljeno na zemljoradnji. U ovom razdoblju nastaju prva sela, počinju se proizvoditi keramički predmeti, a kameno se oruđe i oružje pažljivo polira. Oko 2800. g. pr. Kr. nastaju naselja na uzvisinama na sjeveru Hrvatske koja su ponekad i utvrđena. Nešto kasnije na području Dalmacije (između 2500. i 2100. g. pr. Kr.) razvija se tzv. Hvarska kultura koja održava intenzivne veze s drugim onodobnim sredozemnim kulturama.

Rekonstrukcija izgleda neandertalca
Rekonstrukcija izgleda neandertalca

Bakreno i brončano doba

U razdoblju između 2100. i 1800. g. pr. Kr. na području današnje Hrvatske intenzivno se upotrebljava bakar. Od kultura bakrenog doba posebno se istič e Vučedolska kultura koja nastaje na području današnje sjeveroistočne Hrvatske. Kasnije će se ona proširiti daleko na područje Balkana i duboko u srednju Europu.
Između 1800. i 1600. g. pr. Kr. postepeno se širi upotreba bronce (slitine bakra i kositra) na području Hrvatske.
Važnu prekretnicu u pretpovijesnom razvoju na području današnje Hrvatske predstavlja doseljavanje nositelja tzv. kulture žarnih polja (tako nazvana zbog običaja pokapanja ostataka spaljenih pokojnika u keramičkim posudama - žarama) polovicom 13. st. pr. Kr.. Radi se o stanovništvu indoeuropskog podrijetla koji sa sobom donosi i niz promjena u društvenoj organizaciji i materijalnoj kulturi.

Posuda koja pripada vucedolskoj kulturi
Posuda koja pripada
vučedolskoj kulturi

Vučedolska kultura

Jezgra vučedolske kulture je područje današnjeg Srijema i dio Slavonije do planina Krndije i Dilja na zapadu. Od tuda se kasnije Vučedolci šire u svim pravcima. O podrijetlu nositelja vučedolske kulture postoji više teorija (teorije o nordijskom podrijetlu, istočnoalpskom podrijetlu, autohtonom podrijetlu i stepskom podrijetlu). Sigurno je da vučedolska kultura barem dijelom vuče svoje podrijetlo iz naslijeđa stanovništva iz mlađeg kamenog doba.
Vučedolci su imali čvrstu rodovsku organizaciju na čelu s rodovskim kneževima koja unutar sebe usko surađuje. Sloj vještih ratnika vjerojatno se razvio od brojnih lovaca jer je divlja č imala vrlo važnu ulogu u prehrani. Lov je osiguravao Vučedolcima velike količine mesa. Meso ih je pak činilo jačima i otpornijima na bolesti od okolnih plemena što je mogao biti jedan od preduvjeta kasnijem širenju Vučedolaca.
Poslije 1800 g. pr. Kr. oni se počinju naglo širiti (vjerojatno i vojnim pohodima) na sve strane ponekad prodirući čak 700 km daleko od svoje prapostojbine.
Najvažnija gospodarska djelatnost Vu čedolaca je bila obrada zemlje. Važnu ulogu imao je i uzgoj goveda. Njihova prodaja mogla je osigurati važan bakar koga na prvotnom njihovom području nije bilo. Obrada bakra imala je pak posebno važnu ulogu i nju je Vučedolci usavršavaju.

Željezno doba

U razdoblju od početka prvog tisućljeća pr. Kr. počinju se oblikovati različita ilirska plemena. Sami Iliri su mješavina različitih, premda srodnih etni čkih elemenata. Među ilirskim plemenima na današnjem području Hrvatske ističu se Histri, Liburni, Japodi, Delmati i Ardijejci. Tijekom 8. st. pr. Kr. oni sve više počinju koristiti željezo za izradu oružja i oruđa. Iliri su bili svojim izgledom slični današnjem stanovništvu dinarskog područja (natprosječno visoki). Živjeli su u utvrđenim naseljima obično na vrhovima brda i brežuljaka koja su gradili u blizini plodnih polja i trgovačkih putova. Uz rijeke živjeli su i u sojenicama (kućama na kolcima). U svojim naseljima oni razvijaju obradu kovina i izrađuju keramiku. Vješti su trgovci ali i gusari i ratnici.
Od polovice 4. st. pr. Kr. na područje Hrvatske prodiru i Kelti. Oni se i naseljavaju na području sjeverne Hrvatske. Sa sobom donose napredne tehnike obrade željeza i izrade keramičkih predmeta.

Zidine liburnske Asserie gradene od velikih kamenih blokova

Zidine liburnske Asserie
građene od velikih kamenih blokova

Japodski metalni ukrasi
Japodski metalni ukrasi
Liburnski ratni brod u obliku kakvom su ga kasnije koristili Rimljani
Liburnski ratni brod u obliku
kakvom su ga kasnije koristili Rimljani

Novac kakav su kovali Kelti
Novac kakav su kovali Kelti

Iliri

Važnu ulogu u oblikovanju Ilira imali su nositelji kulture "žarnih polja". Ovi su se pomiješali sa stanovništvom koje je bilo nositelj kultura kasnog brončanog doba. Ovi su bili potomci prvih Indoeuropljana koji su se doselili na jugoistok Europe u doba poč etka upotrebe kovina. U pojedinim slučajevima u oblikovanju ilirskih skupina imale su važnu ulogu i predindoeuropske narodnosne skupine.
Ilirske su gradine (naselja na uzvišicama) bile ograđene zidinama građenima uglavnom tehnikom suhozida ali ponekad (pod utjecajem Grka) bile su građene i od velikih kamenih blokova. Ponekad je oko jedne gradine bilo i više krugova zidina.

Iliri su bili tamne kose i oč iju ali visoka stasa i prilično su im slični današnji stanovnici dinarskog područja. Svoje tijelo voljeli su ukrašavati tetoviranjem.

Histri

Naseljavali su najveći dio istarskog poluotoka. Neki autori smatraju da Histri nisu ilirskog podrijetla. Histri su živjeli organizirani u rodove koji su pak činili jedan savez na čelu s kraljem. Najvažnije središte Histra bio je Nezakcij (u blizini današnje Pule).
Histri su imali razvijenu zemljoradnju ali i stočarstvo (uzgajali su ovce, koze, goveda i svinje). Prehranu su dopunjavali i sa divljači. Obilno su u prehrani koristili ribu i školjke. Koristivši povoljni položaj između Sredozemlja i srednje Europe (nalazili su se na kraju tzv. jantarskog puta) razvili su trgovinu, a posebno brodarstvo. Imali su i razvijenu obradu kovina. U njihovoj kulturi miješaju se utjecaji kulture žarnih polja i sredozemni utjecaji (utjecaji Etruščana, Grka, južne Italije). U umjetnosti Histra posebno se ističu velike kamene skulpture.

Liburni

Naseljavaju podru čje sjeverne Dalmacije, današnjeg Hrvatskog primorja, Kvarnera i dijela Istre. Dio Liburna naselio se i na susjednoj talijanskoj obali Jadrana. Žive organizirani u rodove i zajednice rodova okupljenih oko zajednice Jadassina. Među njima se postepeno izdvajaju moćni rodovi koji u svoje ruke uspijevaju prigrabiti političku i gospodarsku moć . Već u 8. st. pr. Kr. Liburni se izdvajaju kao posebna narodnosna zajednica koja se po nizu svojih društvenih i kulturnih obilježja izdvaja od ostalih Ilira, što je vjerojatno odraz jakih predindoeuropskih utjecaja.
Za Liburne je karakterističan poseban položaj žena. Važnu ulogu ima srodstvo po majčinoj liniji, a žene održavaju i kult predaka.
Liburni uzgajaju žitarice, lozu i masline. Od stoke posebno uzgajaju goveda, ovce i koze dok su svinje i konji bili rijetki. Vrlo važnu ulogu ima i ribarstvo i skupljanje školjaka.
Liburni su bili vrsni pomorci. Izrađivali su brodove od dasaka koje nisu bile vezane čavlima, ve ć "šivane" posebnom tehnikom konopcima. Njihove velike ratne brodove (liburne) kasnije su preuzeli Rimljani u svoju ratnu flotu.
Razvijena je bila i obrada kovina kao i lončarstvo.
Liburni sa svojim brodovima trguju sve do sjeverne Afrike, Male Azije, Grčke i Sicilije. Kopnom trguju po cijeloj Italiji i sjeverozapadnom Balkanu. Oni izvoze nakit, sir, vunenu odjeću, lončarske proizvode, stoku, vunu, kožu, vosak, med, sol i drvo. Ponajviše uvoze grčku keramiku i razne kovine.
Vjerovanja Liburna su najvjerojatnije bila koncentrirana oko kulta predaka i to posebno kulta lubanje. Vrlo važnu ulogu imaju i ženska božanstva od kojih su nam poznata Anzotika, Ika, Irija i Sentona. Štovali su i boga Silvana.

Japodi

Japodi naseljavaju današnju Liku, dijelove zapadne Bosne kao i dio današnje Slovenije. Nastaju povezivanjem starijeg stanovništva i nositelja kulture žarnih polja. Japodski rodovi i plemena nikada se nisu jače povezali. Svoj najveći procvat doživjeli su između 8. i 4. st. pr. Kr.
Među Japodima najveć u važnost ima stočarstvo dok je zemljoradnja od manje važnosti. Ponekad čak i u okviru japodskih utvrda postoji prostor za ispašu. Najviše uzgajaju ovce, koze, svinje i perad. Važnu ulogu ima proizvodnja sira.
Umješno obrađuju kovine i jantar. Za njih karakteristični proizvodi su kape, oglavlja i dijademi od brončanog lima i ispletenih brončanih lančića (dijelom sliče na današnje ličke kape). Štuju božanstva vezana za sunce i preteke. Posebno poštuju svoga boga voda - Binda.

Delmati

Naseljavaju područje današnje srednje Dalmacije i dijelove jugozapadne Bosne i Hercegovine. Poč inju se oblikovati kao posebna skupina već u kasnom brončanom dobu. Tijekom 6. i 5. st. pr. Kr. među njima se po činje izdvajati ratnički sloj. Usprkos tome zemlja im je bila zajednič ka i svakih 8 godina bila je ponovno dijeljena među Delmatima. U 4. st. pr. Kr. pod pritiskom pomicanja naroda uzrokovanog prodiranjem Kelta Delmati se počinju pomicati iz unutrašnjosti prema obali.
Temelj gospodarstva Delmata bilo je stočarstvo i to prvenstveno uzgoj ovaca i koza od kojih se dobivalo mlijeko i vuna. Meso se velikim dijelom nabavljalo lovom. Premda postoji i domaća prerada kovina predmeti od kovina obično se uvoze.Imali su velika svetišta na uzvišicama u kojima su prinosili žrtve svojim božanstvima.

Literatura

  • Ilustrirana povijest Hrvata, Zagreb,1974.
  • Ferdo Šišić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb 1925.
  • Aleksandar Stipčević, Iliri - povijest, život, kultura, Zagreb 1989.
  • Povijest Hrvata, knjiga 1., Srednji vijek, Zagreb 2003.
  • Praistorija jugoslavenskih zemalja, knjiga V., Željezno doba, Sarajevo 1987.
  • Praistorija jugoslavenskih zemalja, knjiga IV., Bronzano doba, Sarajevo 1983.

Ilustracije:

  • Ferdo Šišić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb 1925.

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | HEMIJA I INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

Seminarski i Diplomski Rad

preuzmi seminarski rad u wordu » » » 

Besplatni Seminarski Radovi