Zastita zivotne sredine Prirodna dešavanja u odnosima izmedu cinioca koji cine životnu sredinu (voda,vazduh, sunceva svijetlost i dr.) u dužem vremenskom periodu ostavljaju vidan trag na samu životnu sredinu. Ona se manifestuje promjenama konfiguracije i strukture tla,vodenim tokovima i vodenim površinama,izmjenama u karakteristikama i sastavu biljnog i životinjskog svijeta i dr. Medutim u kracem vremenskom periodu one su doskora bile neznatno vidljive. Danas covjek i u intervalu od samo desetak godina uocava vidljive, cak i drasticne klimatske promjene,izmjene režima vode,cistoce zraka,demografske promjene itd.
Ono što skrece pažnju na promjene u uslovima životne sredine jesu direktne ili indirektne posljedice ljudskih aktivnosti u prirodi.Uglavnom kao posljedica prilagodavanja prirode oko sebe sopstvenim potrebama koje ne rijetko gube obilježije zadovoljavanja potreba ljudske prirode.Podpješenju ovog prilagodavanja pogodovala je snažna industralizacija krajem prošlog i tokom ovog vijeka,kao i tehnološka i naucna revolucija koje su u toku. One su mogucnost covjeka kod intervencija u prirodi (sjeci,izgradnji saobracajnica,izgradnji infrastrukture,crpljenju nafte,rude i dr.) te raspolaganje energijom kojom može uništiti bio - i geo- sistem u cjelini preko 60 puta podigle su na zastrašujuci nivo.
Ovi momenti su uticali na snažnu industrijalizaciju i na prostoru Bosne i Hercegovine sa vidnim posljedicama po cinioce životne sredine. Putevi ugrožavanja su višestruki. Moguca podjela je na direktne i indirektne. Direktno,bacanje štetnih materija i otpada u nekim od faktora životne sredine (vazduh,voda,zemlja i dr.) ili indirektno kada štetne materije,zbog kruženja vode u prirodi prelaze iz jednog stanja u drugi ili jednog faktora u drugi.
Ovakav oblik ugrožavanja životne sredine covjeka i ako u svojoj pocetnoj fazi (oslobadanja, izbacivanja,odlaganja) predstavlja svjestan cin,zbog ne uocavanja posljedica do kojih dolazi,u drugoj fazi ( kruženje materije,neuništivost materije i dr.) gdje se štetnost ovakvog odnosa vraca i samu covjeku,ubrajamo u kategoriju nedovoljno svjesnih,odnosno nesvjesnih radnji.
Ugrožavanje cinilaca životne sredine iz kategorije svjesnog cina sa neprijateljskim pobudama, odnosno namjerama, spada u domen specijalnog rata,meteo rata ili klasicnog rata kad se intervencijama u meteo uslovima (suša,padavine,vjetrovi,zemljotresi,požari,razaranja i dr.) želi destabilizirati odredeni politicki sistem,uciniti zavisnim od drugih sistema ili ekonomija i sl.

2. VRSTE ZAGAÐENJA ŽIVOTNE SREDINE

Danas život nu sred inu ljudi zagaduju na više nacina. Medutim neki odnjih su manje ili više štetni za životnu sredinu covjeka. Ali kada pogledamo sa druge strane svi ovi nacini na koje covjek sam sebi zagaduje okoliš su štetni za našu Zemlju. Neki od nacina zagadjivanja životne sredine su:
• Zagadjivanje zemlje (tla)
• Zagadjivanje vode
• Zagadjivanje zraka

2.1 Zagadjivanje zemlje (tla)

Zagadjivanje zemljine površine direktno se vrši narušavanjem njene prirodne cjelovitosti i povezanosti skidanjem njenih površinskih slovjeva (površinski kopovi uglja,boksita, kamenolomi i sl. ) kao i oštecivanjem floristickog sastava (sjeca šuma,uništavanjem raznog rastinja i dr.) te ratnim dejstvima ( oklopno transportna sredstva pri kretanju,avio dejstva i sl.). Drugi nacin direktnog zagadjivanja jeste odlaganje štetnih materija kao nusprodukata industrije ili otpadaka urbane sredine (jalovine i šljaka,bojni otrovi i radioaktivni otpad,smetljištem, „groblja" automobila i dr.). Direktno zagadjivanje zemljišta vrši se i njegovim prekrivanjem betonskim pistama,industrijskim cjelinama i dr. Indirektnozagadjivanje zemljišta vrši se odlaganjem ili talodenjem štetnih materija izbacenih u vodu ili vazduh.

2.2 Zagadjivanje vode

Direktno zagadjivanje vode vrši se izbacivanjem štetnih otpadaka u njih,bilo tvornickih otpadnih voda i materijala koji obiluju velikim koncentracijama
kiselina,bazicnih jedinjenja i drugih za život opasnih materija ili prikljucivanjem kanalizacijskih odvoda direktno na vodenu površinu (more,rijeke, jezera). Posljedice su pomori riba u rijekama,cvjetanje mora (Jadran 1990 godine) i dr.).Indirektno zagadjivanje vode vrši se putem padavina obogacenih štetnim materijama apsorbovanih u kapljicama kiše,snježnim pahuljicama i dr. (kisele kiše,radioaktivne kiše,crveni snijeg i dr.). Druga mogucnost indirektnog zagadjivanja vode jeste na prostoru slvišta. Voda prolazeci kroz površinski sloj zemlje i njenu poroznu unutrašnjost kao i tekuci po samoj površini nosi sa sobom štetne materiju te otaložene ili odbacene.Preduprijedenje zagadjivanja vode podrazumijeva smanjenje ili potpuno onemogucavanje zagadvanja vodenih tokova i vodenih površina ali i vazduha i litosfere odnosno zemljišnog sloja.

2.3 Zagadjivanje zraka

Iskustvo izgradnje dimnjaka, kao puta za odvod neželjenih i štetnih gasova u domacinstvu, covjek je iskoristio i za oslobadanje od neželjenih gasova u industriji, s tim što su njegove dimenzije daleko vece ali i štetan uticaj gasova na sredinu vidljiviji. Štetni gasovi se u visinu podižu zahvaljujuci fizickom zakonu podizanja toplog vazduha u više slojeve kao i zakonu strujanja u samom dimnjaku. Pored ova dva zakona, kojim se covjek rješava neželjenih gasova kao trenutnih problema, u drugom "cinu" dva nova zakona se direktno okrecu protiv njega. Prvi je cinjenica zemljine teže, koja cestice štetnih materija ponovo privlaci zemlji (teže u neposrednoj blizini dimnjaka, lakše nešto dalje) i drugi, u krajnjem ogranicen prostor atmosfere i zakonitost njenog fizicko-hemiskog sastava i funkcije koju je taj sastav imao i ima u formiranju života na Zemlji i njegovom daljnjem održavanju.
Direktno zagadjivanje vazduha vrši se i snažnom motorizacijom. Automobili omogucavaju vecu pokretljivost ali za uzvrat traže izuzetno mnogo kiseonika (za sagorijevanje u motoru) a vracaju ugljen-dioksid i ugljenmonoksid. Covjek kao konzument duhana, takode zagaduje vazduh svogstanovanja.Indirektno zagadenje vazduha vrši se isparavanjem štetnih materija izbacenih u vodu ili odloženih na zemlju.

3. POSLIJEDICE ZAGAÐIVANJA ŽIVOTNE SREDINE

Posljedice koje nastaju procesom zagadjivanja životne sredine su raznovrsne. Nekeod najvažnijih i najopasnijih za covjeka su :
• Globalno zagrijavanje
• Ozonske rupe
• Kisele kiše
• Efekt staklenika

3.1 Globalno zagrijavanje

Globalno zagrijavanje je pojava stalnog rasta srednje temperature planete Zemlje, prouzrokovanog sve vecim ispuštanjem štetnih plinova u Zemljinu atmosferu. Covjek još od 19. stoljeca konstantno narušava prirodnu ravnotežu plinova, a prvo povecanje ukupne temperature planete uoceno je vec podesetih godina prošlog stoljeca. U 2005 godini kolicina ugljen dioksida bila 15,1 milijardu tona a naravno rekodr su drzale Sjedinjene Americke Drzave (SAD). Posljedice koje nastaju sa globalnim zagrijavanjem su povecanje temperature zemlje,nastajanje novih bolesti,topljenje lednika na sjevernom i južnom polu te ujedno povecavanje nivoa morai okeana što dovodi i do nestanka pojedinih država I gradova

3.2 Ozonske rupe

Prve predpostavke o tome šta sve ljudske djelatnosti mogu nanijeti ozonskom omotacu objavljene su pocetkom 1970-tih godina. Ozon se oštecuje u prosjeku 4-5 % svakih deset godina.Apsorpcijom ultraljubicastih zraka iz Sunca,ozon u atmosferi igra kljucnu ulogu u zaštiti Zemlje. Ozon nastaje kada sunceve zrake rascijepe molekule kisika u atomsferi.
Kasnih 70-tih godina naucnici su promatrali stanjivanje ozonskog omotaca iznad Zemljinih polova. Istaživanjem su pronašli glavnog krivca: hemikalije nazvane hlorofluorougljici (CFC) koji se proizvode u industriji od 1930-tih godina i koriste se kao pogonsko gorivo i za hladenje. Kada CFC pobjegne u zrak,podiže se u stratosferu gdje se cijepasuncevim zracenjem. To proizvodi aktivne hemijske spojeve koji reaguju s molekulama ozona. Visoka koncentracija spojeva može dovesti do nastanka ozonske rupe koja omogucuje propuštanje štetnog ultraljubicastog zracenja na Zemljinu površinu. Od 1995. godie upotreba CFC-a je ogranicena ili zabranjena. Prema izracunima Svjetske meteorološke organizacije,ozonske rupe iznad polova-gdje su se akumulirale vrlo visoke razine CFC-a za vrijem dugih,ledenih polarnih noci-mogle bi se obnoviti do 2075 godine.Godine 2G06.izmjerena je najveca ozonska rupa,velicine 27,5 miliona kubnih kilometara nad Antartikom.

3.3 Kisele kiše

Izgaranje fosilnih goriva piput ugljena nafte i prirodnog plina proizvodi velike kolicine szmporovog dioksida i dušikovog oksida. Kada ovi zagadivaci udu u atomsferu reaguju sa kisikom I vodom I nastaju kiseline. Kiseline, prvenstveno sumporne i dušicne, se zatim vracaju na Zemlju kao kisela kiša. Tlo postaje kiselo što negativno utice na biljke.Kisela kiša je najveci uzrocnik smrti šuma u nekim dijelovima svijeta. Kiseline otapaju teške metale I aluminij iz tla I nose ih u najbliže vode. Znacajan pad vodenih životinjiskih vrsta uzrokovan je visokim koncentracijama

Kisela kiša takoder ima razorne ucinke na urbani okoliš buduci da kiselinenapadaju betonske structure poput gradevina i kipova te one brzo propadaju. Od 80tih mnoge su industrijske zemlje pocele sa korištenjem filtera i katalizatora kako bi se smanjile štetne emisip.

3.4 Efekt staklenika

Izgaranje fosilnih goriva proizvodi staklenicke plinove ugljikov dioksid I metan.Ispuštanjem ovih plinova povecava Zemljin prirodni efekt staklenika I tako zagrijava atmosferu. U posljednih 100 godina prosjecna temperature Zemljine površine je narasla za 0,7 °C . Svugdje se zamjecuje smanjivanje lednika a razina mora porasla je za 15 do 18 cm. Ovi i drugi fenomeni pružaju dokaz da je ljudsko djelovanje uzrokovalo povecanja efekta staklenika. Protokol iz Kvota 1997 godine je donesen kako bi se smanjila proizvodnja staklenickihplinoa. Medutim,razine i dalje rastu.

4. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

Zaštita životne sredine podrazumijeva skup razlicitih postupaka i mjera koji sprecavaju ugrožavanje životne sredine s ciljem ocuvanja biološke ravnoteže. Medutim, pod zaštitom životne sredine se ne podrazumijeva samo zaštita života i zdravlja ljudi vec i ocuvanje biljne vegetacije i životinjskog svijeta.
Univerzalna deklaracija o pravima covjeka sa novim 31. clanom glasi: "Svako ljudsko bice ima pravo na održavanje ekološke ravnoteže u svojoj životnoj sredini, koju dijeli sa svim ostalim živim bicima, životinjama i biljkama, ciji je opstanak kao jamstvo vlastitog opstanka treba da bude osiguran."

Mjere koje bi ljudi trebali poduzeti da bi zaštitili Zemlju odnosno svoju životnu sredinu su:
• Smanjenje rasta stanovništva
• Smanjenje onecišcenja
• Zaustavljanje širenja pustinja
• Smanjenje gradskih populacija
• Upotreba obnovljivih vrsta energije
• Smanjenje upotrebe drveta kao ogrjeva
• Spašavanje kiselih šuma
• Proširivanje ekoturizma
• Spasiti staništa i ugrožene vrste

4.1. Nacin da se pomogne okolišu

Neki od nacina da pomognemo kao pojedinci okolišu su:
• Upotreba recikliranog papira i kartona
• Recikliranje boca,stakla,limenki I otpadnog papira
• Izbjegavanje kupovanja tropskih vrsta drveta npr. Mahagonija
• Hodanje,vožnja biciklom ili javnim gradskim prevozom umjesto vožnja automobilom kad god je to moguce
• Kada bacate stare frižidere potrudite se da se plin sigurno odstrani
• Gasite svjetlo i uredaje kada nisu u upotrebi
• Obicne elektricne sijalice nakon upotrebe zamijenite energetskim ucinkovitijim,flouroscentinim sijalicama

ZAKLJUCAK

Da li ljudi zaista mogu zaštititi životnu sredinu odnosno Zemlju? Mislim da svako od nas na bilo koji nacin može doprinjeti zaštiti životne sredine. Jer upravo je ona izvor našeg zdravlja. Svakim danom sve više i više otpada ljudi bacaju te na taj nacin zagaduju i svoju žvotnu sredinu. Zakljucak je da bi sve vlade svijeta trebale uvesti neke zakone odnosno pospiješiti reciklažu tog otpada kroz eko-elektrane. Trebaju pokušati smanjiti emisije ugljen dioksida jer to uveliko uništava zemlju a ujedno i ljudsko zdravlje. Takoder vlade trebaju uvesti zakone koji ce svakog pojedinca koji na bilo koji nacin pokušava zagaditi životnu sredinu kazniti odgovarajucom kaznom kako bi se sprijecilo zagadenje. Prema ovome svemu gore navedenom zakljucak je da svako od nas može utjecati na to da se poveca zaštita životne sredine jer je ona buducnost našeg zdravlja.
Ako možemo spasiti Zemlju sada,zašto to da ne ucinimo! Ubijanje prirode znaci i ubijanje samog sebe!

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

preuzmi seminarski rad u wordu » » »

Besplatni Seminarski Radovi