DEFINICIJA, POJAM I KARAKTERISTIKE KRIZE

Za krizu možemo reći da je nepredviđen negativni događaj, te da u svom trajanju prijeti i nanosi ozbiljne posljedice kompaniji, ili kompletnoj industriji. Kriza nije momenat već je proces koji ima neke svoje faze kroz koje prolazi u svom zamahu. S obzirom da u poslovanju postoje faktori na koje možemo utjecati i oni na koje ne možemo, uz sve napore, kriza svojom pojavom može biti uzrokovana ljudskim faktorom ili prirodnom silom, kao faktorom na koji ne možemo utjecati. Većinu kriza moguće je predvidjeti, ali svaka redovito iznenadi i prodrma gospodarstvo i lokalno i globalno. Kriza ma kakva bila je i reputacijska prjetnja za poduzeće, jer odbija klijente ali i zaposlenike koji sve češće traže alternativno rješenje kao izlaz iz krze. Većina organizacija i institucija još uvijek ne razumije da je za suzbijanje krize potreban novi i moderniji menadžment pristup i sposobnost razmišljanja na pravi način. Kriza je problem zato što je ona rezultat, a ne uzrok naših problema. Te da bi se riješili krizne situacije prije svega moramo prepoznati uzrok koji je do nje doveo.

2. POJAM I DEFINICIJA KRIZE

Pojam krize, koji vodi porijeklo iz grčkog jezika, sasvim uopšteno znači svaki iznenadan prekid do tada kontinualnog razvoja i, u užem smislu, situaciju razvoja koja označava zaokret odnosno vrhunac opasnog razvoja. Ona istovremeno odražava situaciju sa ekstremnom ambivalentnošću mogućnosti razvoja. Kriza označava "posebno stanje u razvoju jedne pojave; obrt stvari u odnosu na dotadašnji tok . Svaka kompanija na tržištu prolazi kroz neki tok svoga poslovanja. Iako su u teroriji faze tog toka iste za sve kompanije u praksi se one dosta razlikuju. Svaka faza poslovnog procesa trebala bi kompaniji donjeti nove, bolje i krupnije rezultate, ali kroz svaku fazu kompanija se bori sa određenim problemima. U svakoj od tih faza nalazi se i krizni momenat. Tačka do koje poslovanje mora doći, ali je na menadžmentu da iznađe način prelaska ili zaobilaska te tačke.
Poslovna kriza je negativni razvoj poslovanja poduzeća, kao posljedica događaja iz okruženja i/ili pogrešnih poslovnih poteza menadžmenta, koji izaziva negativne reakcija interesnih skupina i zahtjeva restrukturiranje poslovanja. Kriza je obično posljedica ranije donesenih pogrešnih odluka nad čijom je provedbom menadžment bio ustrajan. Može se desiti i da je menadžment donio dobru odluku ali je u tržišnom okruženju došlo do neke promjene koja je uništila kompletnu ideju i strategiju kompanije te izazvala krizu. Najveći problem u krizi imaju oni koji od preduzeća imaju ili očekuju direktne korisi. Te su tako udarom krize pogođeni vlasnici uloženog kapitala, zaposlenici kompanije na svim nivoima pa čak i potrošači proizvoda kompanije, jer ukoliko kompanija ne prevlada krizu određenog proizvoda više neće biti na tržištu.
U literaturi krizu poduzeća opisuju kao nepoželjnu i neplaniranu situaciju preduzeća ili neke oblasti preduzeća koja smanjuje prinos ili smanjuje likvidnost, koja predstavlja neposrednu ili posrednu opasnost za preživljavanje preduzeća, odnosno oblasti preduzeća . Svako poduzeće je osnovano sa ciljem da proizvodi i prodaje proizvedeno, bilo to roba ili usluga. U tom svom poslanju dvije su temeljne krize. Kriza proizvodnog procesa, koja se tiče menadžmenta i organizacije, logistike i finansijskog dijela poslovanja i kriza nedostatka potrošača koja se tiče kvalitativnog i marketing procesa. Naravno, ove krize imaju svoje daljnje podjele po osnovu svoga izvora, pa tako kriza proizvodnog procesa može biti uzrokovana lošim rukovodstvom kompanije, nepoznavanjem zakonskih okvira određene industrijske grane, nedostatkom inovacija, neimanjem kvalitetnih kadrova. S druge strane kriza nedosatka potrošača može se desiti zbog visokih cijena proizvoda ili usluge koju kompanija nudi pa je to više pitanje socijalnog karaktera. Po ovome navedenom pravimo podjelu na pet vrsta kriza. To su, zapravo, pet vrsta grešaka koje mogu djelovati pojedinačno ili u kombinaciji. To su:

• ekonomska kriza,
• socijalna kriza,
• kriza rukovođenja.
• kriza prouzrokovana pravnim sistemom i
• elementarne nepogode

3. KARAKTERISTIKE KRIZE

U vrijeme svakodnevnog poslovanja i upravljanja organizacijom menađeri moraju jako dobro poznavati situacije kako poslovati u normalnim uvjetima i u uvjetima krize ,odnosno poznavati njihove glavne karakteristike. One se međusobno razlikuju ponekad po sadržaju po trajanju po posljedicama i drugim karakteristikama.
Uprkos tome , mogu se navesti tri karatkeristike za sve krize :
- neočekivanost (neplaniranost)
- nespremnost i
- vremenski pritisak

3.1. Neočekivanost

Krize su obično neočekivane iako su neke bile pomalo jasno vidljive prije nastanka krize. Iako se smatra da se one mogu teško predvidjeti ili da se svjesno ne može predvidjeti opasnost. Npr. ovakve krize koje se teško mogu predvidjeti su teroristički napadi, ali za vodstvo poduzeća je iznenađujuće ako se ne pripreme i mogu biti u njihovom neposrednom okruženju npr medijima vladi i durgim domenima.

3.2. Nespremnost

Kao drugu karakteristiku krize spominje se nespremnost. Menadžeri poduzeća se često nađu nespremni i neshvataju ozbiljno nastanak krize. Često se dešava da dobivaju nekvalitetne informacije za odlučivanje u svom poduzeću. Kad se desi situacija nespremnosti i neizvjesnosti koriste se statičkim ocjenama. Pa u ovakvom suočavanju moraju znati da postoje događaji koji su malo vjerovatni ali koju prate krize sa velikim posljedicama.

3.3. Vremenski pritisak

Kao treću karakteristiku krize obilježava ga vremenski pritisak. Uslovima nespremnosti i prividne neočekivanosti menadžeri moraju brzo reagirati i donositi brzo odluke nego inače što to rade što za njih predstavlja veoma visoki stres u takvim situacijama. Oni moraju biti svjesni prilikom upravljanja u trenutcima krize i da oblikuju program upravljanja za lakše otkrivanje krize i kriznog planiranja.

Da bismo opisali neku krizu, potrebno nam je da se usredotočimo na njene karakteristike. Kriza ima nebrojeno mnogo lica, te nam je za detaljan opis krize potreban odgovor na slijedeća pitanja :

• Koliko traje kriza?
Prilikom opisivanja krie kao procesa koji traje moramo imati na umu da krize opisuju uvijek proces zaoštravanja, kojem je određena, većinom relativno kratka vremenska perspektiva, tj. kriza ima momenat početka, odnosno kraja koji se može odrediti, ona nije nikakvo trajno stanje, ali izaziva trajne posljedice. područja poslovanja oštećena krizom se mogu sanirati, te ukloniti uzročnik krize, ali to područje će trajno biti obilježeno kao slabija karika preduzeća ili industrijske grane.

• Kako napada kriza?
Kriza napada principom kreativnog skoka. Krize ne impliciraju nikakve tokove razvoja pravolinijskog nego skokovitog oblika. Sa najvećim stepenom energije događaju se iznenada srazmjerno velike promjene. Smatra se da je menadžment kompanije imao dovoljno vremena i sredstava da predvidi krizu, te je taj šok momenta izazvan zapravo dužim negiranjem problema ili je problem prepoznat ali niko nije aktivno radio na pronalasku rješenja.

• Šta žrtvuje kompanija?
S aspekta napretka pojavu krize možemo objasniti kao kritiku dosadašnjeg oblikovanja života. Krize imaju egzistencioni karakter, te ima moć uklapanja sa novim razornim uslovima i iznuđuje nova rješenja i napredne reakcije menadžmenta, odnosno načine njihova ponašanja. Cijelokupno dosadašnje oblikovanje života se od momenta krize čini se kao nedovoljno. Otuda se krizne tačke shvataju kao , osjetljive tačke, koje ono što je do sada živjelo egzistencijalno ugrožavaju i dovode do mogućeg uništenja.

• Kako nastaju krize?
Krize nastaju zbog manjka znanja koje zahtjeva dinamično okruženje. Reakcija na krizu po stručnjacima iz te oblasti je visok nivo šoka pogođenih, sa strahom, bolom, tugom, gnjevom itd., koji se u procesu samo još pooštravaju, ali imaju i oni koji u stresnom periodu funkcionišu najbolje te su obično njihova rješenja i princp izlaska iz krize.

• Koja su moguća rješenja?
Da bi smo mogli riješiti bilo koju krizu potrebni su nam resursi. Slučaju krize obično je predvodio osim slabe organizacije i nizak nivo ehnološke opremljenosti ili nizak nivo funkcionalnog znanja. Resursi koji stoje na raspolaganju za savladavanje krize stoje u nesrazmjeri sa veličinom problema koji se savlađuje. Kompanija tada mora posegnuti za novim izvorima resursa, jer se uz stara znanja, organizaciju i resurse kriza može samo produbiti. Dakle, potrebna su nova rješenja.

• Da li je kriza živa?
Iako po vrsti rijeći imenica, kriza ite kako ima karakter glagola, kriza je radnja, kriza se događa, traje prestaje, ponavlja se, iscrpljuje ali i nadahnjuje. Krize su "organski" fenomeni, tj. one nisu pravolinijske ili planirajuće. nema nikakvih jasnih tokova ili mogućnosti predviđanja. zapravo krizu je moguće predvidjeti, ali tada nema dovoljno vremena za reorganizaciju ili slične poduhvate već se samo nastoji u krizi preduzeća spasiti šta se spasit da.

Dvije aktivnosti su ključne, kad nam je jasno da kriza postoji: zaustavljanje krize i oporavak . U zavisnosti da li su krizu izazvali interni ili eksterni faktori preduzeća kompanija ima ili nema mogućns djelovanja na krizu. Kriza koja je izazvana interno će biti rješena mnogo brže i mnogo lakše, ali će ipak izskivai napore. Interna kriza vezana je za procese unutar kompanije te će za njeno rješavanje biti potreban unutarnji uzrok koji je do krize doveo a njega treba tražiti u nekom predhodnom periodu, jer je kriza rezultat prošlih akcija. kada se jednom prepozna uzrok krize bitno je na njega ispravno reagovati.
Kvalitetna rekonstrukcija operativnog sistema koji nije davao dobre rezultate je za sad najbolje rješenje. dakle, kvalitetna strategija je odgovor na krizu. Ukoliko krizu izazovu eksterni faktori, rješavanje je dugotrajnije, mukotrpnije ali i skuplje. Eksterne krize mogu biti krize tržišta od finansijskog do potrošačkog ili prirodna katastrofa koja uništi preduzeće u potpunosti. Problem je samo izabrati koje od ova dva zla je bolje. Kriza eksternog karaktera, finansijskog sekora posljednja je koja je pogodila svijetsku ekonomiju.kod ove krize je problem što se ne može sa sigurnošću reći iz čega je nastala, osim da je to bilo nepravilno kreiranje izvedenih finansijskih instrumenata, ne zna joj se tok, niti iko od renomiranih stručnjaka može reći do ada će da traje i kolike će i kakve posljedice ostaviti na privredu. S druge strane iste te posljedice na privredu Japana ostavile su nedavne poplave koje su zadesile to područje, iako je priroda išla do te mjere da se u Japanu pojavi i nuklearna kriza. No ipak, Japanci su ti koji nekad u prošloti nisu osigurali nuklerne reaktore te je taj njihov loš potez doveo do nuklearne krize, a ne poplava. Krizne situacije se karakterišu, prije svega, sljedećim tipičnim stanjem stvari.
 Negativni rezultati poslovanja preduzeća u dužem periodu izazvani većinom putem stagnirajućih ili opadajućih aktivnosti preduzeća uz rastuće troškove.
 To dovodi do znatne potrošnje sopstvenog kapitala i opasnosti od prezaduživanja.
 Iz rastućeg zaduživanja slijede veći izdaci za kamate, koji se ne mogu viši pokriti prinosima u kalkulaciji troškova po jedinici.
 Kroz naprijed pomenute akcije zaoštrava se problem likvidnosti.
 Često postojeća nedovoljna transparentnost podataka otežava ili čak onemogućava da se dovoljno rano spoznaju otežavajuća djelovanja pogrešnih odluka prošlosti i tržišnih uticaja.
 I kada su simptomi krize relativno snažni i već se jasno mogu razaznati, često nedostaje objektivnost rukovodstva pri ocjeni stanja.
 Mentalitetom uslovljen svrsishodan optimizam postojaće još kratko vrijeme i zamjeniće ga pogoršanje opšte klime u preduzeću.
 Slabosti u rukovođenju i zbunjenost oko toga kako se može savladati kriza pojačavaju kratkoročni pritisak na poslovanje, a time i psihički stres.
Objektivna ocjena stanja često ne postoji jer menadžment sve do kraha uvjerava zaposlenike da je sve uredu, želeći da očuvaju socijalni mir među radnicima. Ta želja obično izrodi kontra efektom, štrajkom i protestima radnika koji su u današnje vrijeme sve češći na ulicama naših gradova i gradova zemalja Regiona. Stanje u našim kompanijama j takvo da kriza izbija za krizom jer još nisu uklonjene u potpunosti ni posljedice rata, loše urađene privatizacije, loših zakonskih okvira, zastarjele tehnologije, nedostatka novčanih sredstava, nedostatka obrazovanih kadrova na visokim menadžerskim kompanijama. Ovoga navedenog smo svi svjesni samo je pitanje dana kada će se ove karakteristike poklopiti u momentu i izazvati krizu i kolaps u BiH poslovnom sistemu.

4. UZROCI KRIZE

Neprilagođenom troškovnom strukturom poslovanja i pogrešnom procjenom budućeg razvoja poslovanja, menadžment kompanije priziva krizu. Općenite, pa čak i neke vrlo male pogreške u glavnim zadaćama rukovodstva na nivoima planiranja, upravljanja i kontrola na operativnoj i strateškoj razini mogu biti dominantne uzroke kriza. Onog trenutka kad se utvrdi ko je u prošlosti najviše doprinio trenutnoj krizi poduzeća, top meadžment može pozvati na odgovornost rukovodioce tog sektora ili one koji su se zalagali i borili za ideju koja je izazvala krizu. Priznanje greške je ključni momenat prepoznavanja, uočavanja i eliminisanja krize jer je to osnova da se stvara potpuno nova poslovna politika. Dobra organizacija, ako se normalno razvija, ima tri faze razvoja:

 - mala organizacija,
 - srednja i
 - velika

Prelazak u svaki novi stepen je izuzetno težak i može izazvati velike organizacijske probleme. Prema profesorima Lippitu i Schmidtu preduzeće u svom razvoju prolazi kroz određene faze, koje ukoliko nisu pravilno koncipirane stavraju krizu. U fazi nastanka preduzeća kriza može proizači ukoliko menadžment kompanije ne zna jasno i precizno odgovoriti na pitanja šta je kompanija spremna da riskira, te na koji način ona može preživjeti kao novonastala u svom okruženju. U još mladoj firmi nalaze se još dvije važne prepreke koje su od krucijalnog značaja. Prva je kako se organizovati. Organizacija kompanije je jako bitna, da bi se znalo pravilno usmjeravati radnike prema predpostavljenim ciklusima nekog organizacijskog plana. Druga prepreka može biti u načinu na koji kompanije poželi da izgradi imidž u javnosti. Menadžment kompanije mora imati jasan stav o tome na koji način i kojom dinamikom će se govorii o toj kompaniji u medijima. U kakvim medijima će se o kompaniji govoriti, te da li će to biti oglašivačkog ili nekog drugog karaktera. Kada je kompanija zrela kriza ju mnogo teže može uzdrmati, jer su temelji poslovanja čvrsti, pa ipak, menadžment kompanije treba razmisliti o nekim promjenama.

Dobra kontrola poslovanja na vrijeme će pokazati da li je prevelika potrošnja neke sirovine ili materijala u odnosu na konkurente, da li je kompanija dovoljno inovativna te da li joj trebaju novi kadrovi i svježi mozgovi. Ukoliko su odgovori potvrdni onda je kompanija predvidjela nadolazeću krizu pojedinog sektora te će uraditi sve da se ona ne desi i da se poslovanje nastavi kao do sad. Ono što je također bitno i na šta treba pripaziti kada je kompanija zrela su protekle godine poslovanja. Može se desiti da je kompanija bila toliko opterećena kreiranjem vrijednosti za lojalne kupce da se zaboravila dati u akciju privlačenja novih kupaca klijenata ili potrošaća te je potrebno povući strateške korake i u tom pravcu.

ZAKLJUČAK

Kriza je fenomen koji ne umire. Nešto što poput energije, idući kroz poslovne cikluse prelazi iz jednog oblika u drugi, ostavljajući za sobom gubitnike na poslovnom području. Ipak u krizi se rađaju najbolje ideje, te se može reći da sa druge strane kriza rađa i pobjednike. Dok jedne kriza slomi, drugi u krizi prepoznaju novu šansu, iskoriste je i idu dalje, naprjed u nove poslovne poduhvate.
Ove nove, moderne krize su teške i iscrpne jer ljudi nemaju dovoljna znanja da bi ovladali krizom koja može pogoditi i napredni tehnološki sistem. Danas je više nego tačna ona da što više učimo to manje znamo. najveća kriza koja danas može pogodti svijet je nedostatak znanja o područjima koja su nam bitna i koja također može pogoditi kriza. Tehnologija je naprimjer toliko uznapredovala a samo 10% ljudi u našem okruženju, visoko obrazovanih može objasniti android platformu, princip na kojem radi satelitski program ili proces DNK analize. Sve ovo nabrojano prolazi u svojim fazama kroz svojevrsne krize. Nama danas treba ogromna količina znaja, informacija i ideja da bi se znali nositi sa krizom koja može pogoditi sve sektore privrede od astronomije preko nautike do tvornice za proizvodnju paznih proizvoda do malih i velikih poduzeća. Zbog svega navedenog u radu hipotezu prihvaćam ukoliko je kriza izazvana bilo čime osim prirodnom katastrofom koja može da uništi glavni resurs koji preduzeće u svom poslovnom procesu koristi.

LITERATURA

1. Keković, Z., Kešetović, Ž. Krizni menadžment I - prevencija krize, Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu, Beograd 2006
2. Muratović.,H., Organizacijski preokret, Sarajevo 2006
3. Osmanagić-Bedenik;N., Kriza kao šansa: Kroz poslovnu krizu do poslovnog uspjeha, Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet 2007
4. Senić.,R;. Lukić S; Krizni menadžment, Paneuropski univerzitet Apeiron,Banja Luka 2008
5. http://www.ebizmags.com/koji-su-uzroci-poslovne-krize/: mr. sc. Dejana Dojčinović, MBA

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

 

preuzmi seminarski rad u wordu » » »  

Besplatni Seminarski Radovi

SEMINARSKI RAD