SEMINARSKI RAD IZ POLJOPRIVREDE
|
|||||
PROIZVODNJA MEDAMed je vjekovima čovjeku hrana, sladilo i lijek, ima veliku nutritivnu
vrijednost, specifičan okus i miris, proizvode ga pčele medarice i ne
može se industrijski proizvesti. 2. PROIZVODNJA MEDAMed je slatka hrana koju pčele izrađuju tako što sakupljaju sokove nektara
ili i druge slatke sokove koji se nađu na živim dijelovima biljki, obogate
je supstancama iz svoga tijela , u tijelu je prerade, spreme u saće i
konzerviraju (poklope saće) nakon što dozri. 3. SASTAV MEDAMed se sastoji od šećera (oko 76%), vode (oko 18%) i ostalih sastojaka koji čine oko 6%. Glavnu karakteristiku medu daje šećer (slatkoću), zatim voda (da je tekućina), a sastavni dijelovi koji se nalaze u manjim količinama određuju razlike između raznih vrsta meda. Te razlike su boja, aroma i okus. ŠećeriŠećer u medu nije jedne vrste, nego se sastoji od tri vrste šećera. To su voćni šećer (fruktoza), kojeg ima najviše u medu (oko 41%), grožđani šećer (glukoza), kojeg ima oko 34% i obični šećer (saharoza) kojeg ima između 1 i 2%. Omjer jedne vrste šećera prema drugojzavisi o izvoru, tj. cvijetnoj paši, a donekle i o enzimu invertazi koja razlaže obični šećer na grožđani i voćni. Taj enzim nalazi se u cvijetu iz kojeg pčele sakupljaju nektar, ali je on prisutan i u samom organizmu pčele. Ostali sastojci:U ostale sastojke spadaju: minerali, proteini, kiseline i neodređene tvari. Omjer ovih sastojaka razlikuje se od jedne vrste meda do druge. MineraliMinerala ima oko 3,68%. Iako to u ukopnom sastavu meda ne čini veliki iznos, minerali u medu podižu vrijednost meda za ljudsku ishranu. Med sadrži uglavnom ove minerale: kalij, hlor, sumpor, kalcij natrij, fosfor, magnezij, silicij, željezo, mangan i bakar. Kada se posmatraju prosječne vrijednosti, tamnije vrste meda su bogatije mineralima nego svijetlije. Naravno, pojedinačno mogu se naći tamnije vrste koje su siromašnije od nekih svjetlijih vrsta. ProteiniKao sastavni dijelovi baljaka dolaze u med iz naktara i polena. Proteini u medu mogu biti u vidu vrlo složene građe ili u obliku jednostavnih spojeva, tj. amino-kiselina. KiselineKiseline su također sastavni dijelovi meda. Prije se smatralo da pčele želudcem ubacuju pčelinji otrov u ćeliju saća sa medom i da ga tako konzerviraju. S obzirom da je jedan od glavnih sastojaka pčelinjeg otrova mravlja kiselina, smatralo se da u medu ima i mravlje kiseline. Čak su neki ljudi odvraćali druge da ne troše med radi toga. Istraživanja su pokazala da su sasvim druge kiseline koje se nalaze u sastavu meda, uglavnom jabučna i limunova kiselina. 4. VRSTE MEDAPrema izvoru iz kojieg je nastao, med se može podijeliti na cvijetni med i medljiku. Cvijetni med potiče uglavnom od cvijetova različitih biljaka, dok medljikovac potiče iz slatkih tekućina koje neki insekti izbacuju kao višak hrane, hraneći se sokom biljke na kojoj se nalazi. Cvijetni medDijeli se na mnogo vrsta, a glavni faktor određivanja kojoj vrsti ripada je biljka od koje je sakupljen nektar za njegovu proizvodnju.Neki od poznatijih vrsta meda su: bagremov, lipov, kestenov, vrijeskov, kaduljin itd. Svaku od ovih vrsta je jednostavno razlikovati po boji, okusu i nekim drugim osobinama. Bagremov med (Robinia pseudoacacia)Po vrijednosti za pčelarstvo bagremu pripada prvo mjesto. U izboru zemlje
vrlo je skroman, pa raste i na najslabijoj vrsti zemlje, pa čak i na živom
pijesku. Najveće bagremove šume na prostorima bivše Jugoslavije nalaze
se u Vojvodini. Rijetko zasađen bagrem ima veću krošnju, bogatiji je cvijetom,
dobiva više sunca, pa zato medi bolje od bagrema u šumi. Cvjetanje bagrema
dolazi u prvoj polovoni maja, dok su pčele još nerazvijene, pa ga ne mogu
maksimalno iskoristiti. Na jednom mjestu bagrem cvjeta oko 12 dana. Izlučivanje
nektara pogoduju tople noći, sa dosta jutarnje rose, a dani trebaju biti
umjereno topli bez vjetra. Na povoljnom vremenu, jake zajednice prikupe
na bagremu za desetak dana po 50 kilograma nektara. Na bagremu u toku
jedne paše prosječno se može izvrcati oko 20 kilograma meda po košnici.
Lipov med (Tilia L.)Lipa ima više vrsta, ali se teže razlikuju. Lipova stabla su lijepa i
velika, s jakim pravilnim krošnjama. Listovi lipa su raznolikog oblika
i veličine. Lipa cvjeta od polovine juna do polovine jula mjeseca. U Bosni
i Hercegovini su najznačajnije lipove šume na Majevici i Grmeču. Medenju
lipe pogoduju zaštićena staništa u kotlinama gdje zrak stagnira. Potrebni
su topli i lijepi dani sa dovoljno vlage u zraku. Medenju pogoduju blage
i lagane kišeu doba cvjetanja. Na našim prostorima se rijetko kada dobije
više od 20 kilograma meda po košnici na lipovoj paši. Kestenov med (Castanea sativa M.)Pitomi kesten raste u samoniklim šumama. Zbog plodova ubraja se među
voćke, a zbog mjesta i načina rasta među šumsko drveće. Kesten je vrlo
visokog i razgranatog stabla. Listovi su produženo ovalni, na rubovima
nazubljeni. Počinje cvjetati u junu mjesecu. Cjetanje pojedinog stabla
traje oko 10 dana, ali pošto sva stabla ne procvjetaju odjednom, produži
se na 20 dana. Prvih dana slabo medi, daje samo polen, ali ako je vijeme
toplo, sa dosta vlage u zraku zna dobro mediti. Pčele zatrpaju košnicu
polenom kao ni na jednoj drugoj paši. Od ukupnog unosa oko polovina ja
polen. Dnevni prinosi mogu se kretati do 5 kilograma. Najveći ukupni prinos
može biti od 10 do 15 kilograma meda. Vrijeskov med (Calluna vulgaris)Višegodišnji je odrvenjeli polugrmić koji je visok do 50 cm, ljuskastih
listova, sa blijedim ili ljubičastim cvjetovima. Cvjeta od početka augusta
pa do mrazova. Povoljna su mu područja sa obiljem padavina. Kod nas ga
ima mjestimično. Prinosi iznose najviše 3 kilograma na dan i obično se
proizvede od 10 do 15 kilograma. Interesantno je da su prinosi uglavnom
stalni, da nema iznenađenja. Ovaj med ima još jednu karakteristiku, a
to je da se teško vrca iz saća. Kaduljin med (Salvia officinalis)Kadulja (žalfija, slavulja, pelin) je samonikla biljka. Ima je u Hercegovini
i ima značaju ulogu u čuvanju zemlje da je ne raznosi bura. Najboljim
predjelima smatraju se prostori od Dubrovnika prema Matkoviću i Trebinju.
Kadulja je višegodišnji odrvenjeli grm iz kojeg izraste po više mladica
do 70 cm visine. Listovi su uski, ovalni, na rubovima malo nazubljeni.
Cvjetanje traje oko 20 dana. Rana kadulja počinje cvjetati krajem aprila.
Najprije ona bliže moru, pa se pomjera prema unutrašnjosti i planinama.,
gdje se cvjetanje završava polovinom juna mjeseca. Poslije bagrema je
najvrijednija kaduljina paša za pčele. KAdulja najbolje medi kada je toplo
vrijeme sa dosta vlage u zraku. Pogoduje joj sitna lagana kiša. Bez kadulje
ne bi bilo opstanka pčelama u kršnim krajevima, ili se ne bi isplatilo
pčelariti. MedljikaNisu sve medljike jednakog kvaliteta. Najkvalitetnijom smatra se jelova medljika. Nakon nje hrastova medljika, koju izbacuju štitaste uši na hrastu. Manje kvalitetne smatraju se vrbova i bukova medljika. Medljika je karakteristična i po tome što je obogaćena mineralima, zbog čega je cijenjena kod potrošača. Međutim, za pčelinju zajednicu medljika nije pogodna za prehranu, naročito u zimskom periodu, jer ima dosta neprobavljivih tvari koje se nakupljaju u većim količinama u crijevu i uzrokuje proljev. 5. NEKVALITETAN MED Zaista je teško prepoznati nekvalitetan med, tačnije nije teško proizvesti
falcificirani med. Postoje dvije vrste falcificiranog meda, onaj koji
je proizveden bez posredstva pčela i onaj koji je proizveden uz pomoć
pčela. Drugim riječima, onaj koji je proizveden u kanti i košnici. 6. UPOTREBA MEDA I DOZIRANJE Med je prije svega vrijedan hranjivi proizvod. Svakodnevna upotreba
meda pozitivno utiče na čovjekov organizam i ne šteti organizmu kao što
je to slučaj sa većinom lijekova koji se koriste u medicini. Med ne razdražuje
sluzokožu digestivnog sistema i dobro se apsorbuje, te brzo oslobađa neophodnu
energiju. Za razliku od drugih šećera, brže prolazi kroz bubrege. 7. ČUVANJE I PAKOVANJE MEDA Med koji se danas može kupiti obično je vrcani i u saću. 8. KALENDAR PROIZVODNJE MEDA Proizvodnja meda počinje početkom proljeća pa do početka 8. mjeseca. ZAKLJUČAK Med je sladak i gust sok što ga pčele medarice tvore od nektara koji
skupljaju na cvjetovimaili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca.
Med je i najsavršeniji proizvod prirode, u njemu se nalaze gotovo svi
sastojci koji grade ljudski organizam. LITERATURA
|