Nastanak i oporaba otpada
2. OPĆENITO O OTPADU
• Otpad je jedan od najvažnijih problema suvremene civilizacije i središnji
problem zaštite okoliša. Pri tome treba naglasiti da otpad nije smeće
tj. gomila neodgovorno odbačenih, često vrlo dragocjenih, a sada više
neiskoristivih otpadnih tvari. Otpad se razlikuje od smeća upravo po tome
što se od njega mogu iskoristiti tvari i energija i upotrijebiti u istom
ili nekom novom proizvodnom procesu. Suvremene tehnike omogućavaju potpuno
iskorištavanje gotovo svih vrsta i količina otpada. Najučinkovitiji način
pravilnog gospodarenja otpadom je i najteži, ali po okoliš najefikasniji
- uvođenje principa čistije proizvodnje tj. minimaliziranje otpada na
mjestu njegova nastanka što je, na žalost, u Hrvatskoj rijedak slučaj,
pa se otpad često gomila na uređenim ili neuređenim deponijima ili "divljim"
odlagalištima otpada
Najveći dio svojih potreba čovjek zadovoljava proizvodnjom različitih
proizvoda kao što su alati, strojevi, hrana, odjeća, prijevozna sredstva
itd. Nakon upotrebe, ti proizvodi postaju otpad.
Čovjek je jedino biće na planeti Zemlji koje proizvodi otpad
• OTPAD
o svaka tvar ili predmet koje je posjednik odbacio ili namjerava odbaciti
ili je u obvezi odbaciti prema članku 1(a) directive o otpadu 75/442/EEC
• POSJEDNIK
o proizvođač otpada ili svaka pravna ili fizička osoba koja ga posjeduje
• PROIZVOĐAČ
o Svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad ili koja prethodnom obradom,
miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada.
Možemo zaključiti da je stvaranje otpada neizbježno, da bi išta učinili
sa otpadom osnovno što moramo učiniti je razvrstati ga.
3. VRSTE OTPADA
• Zašto razvrstavati otpad?
Zato što je onako ispremiješan i smrdljiv zaista smeće koje nam stvara
probleme. Naprotiv, ako ga razvrstamo i odvojeno prikupljamo, otpad može
postati korisna sirovina za nove proizvode.
• Otpad se razvrstava ovisno o :
o Svojstvima
o Mjestu nastanka
• Otpad po svojstvima dijelimo na:
o Opasni otpad
sadrži tvari koje imaju jedno od svojstava:
• eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost,
infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost,
svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih
plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom
o Neopasni otpad
• Otpad koji po sastavu i svojstvima određen kao neopasan.
• A nema ni jedno od 14 svojstava nabrojanih u Aneksu 3 Direktive o otpadu
tj. Otpad koji nije obuhvaćen definicijom opasnog otpada.
. Inertni otpad
• Otpad koji ne podlježe značajnim fizikalnim, kemijskim ili biolškim
promjenama, pa ne ugrožava okoliš.
• ne otapa se nije zapaljiv, ne reagira fizički ili kemijski, ne razgrađuje
se biološkim putem niti stvara opasne tvari za okoliš i zdravlje ljudi
u kontaktu sa bilo kojim spojem.
• Ima beznačajan stupanj ispuštanja zagađujućih ili ekotoksičnih tvari,
ne ugrožava zrak, vode i podzemne vode.
• Mjesto nastanka-vrste otpada
o Komunalni otpad o Proizvodni otpad o Posebne kategorije otpada
• Komunalni otpad
o Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne ili uslužne
djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava.
o Komunalni otpad velikim dijelom sadrži: biorazgradivi otpad (ostaci
hrane i prehrambenih artikala, vrtni otpad) i otpadnu ambalažu koja nastaje
nakon raspakiranja proizvoda (papir, plastika, kartonske kutije, staklene
i plastične boce)
• Proizvodni otpad
o Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji,
obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog
otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa
koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača.
• Posebne kategorije otpada
o posebna kategorija otpada jest otpad za kojega se gospodarenje propisuje
posebnim propisom
iz članka 104. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti okoliša. o ambalažom
i ambalažnim otpadom
o otpadnim električkim i elektroničkim uređajima i opremom o vozilima
kojima je istekao vijek trajanja
o otpadnim baterijama i akumulatorima koji sadrže određene opasne tvari
o otpadnim gumama
o infektivnim otpadom iz zdravstvenih ustanova
o otpadom iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina
o otpadna ulja
4. OPORABA OTPADA
• Oporaba otpada -definicija
o bilo koji postupak kojim se ambalaža ponovno puni ili koristi za istu
svrhu za koju je orginalno napravljena, sa ili bez pomoćnih sredstava,kojima
se omogućuje ponovno
punjenje.
o Oporaba otpada obuhvaća oporabu materijala (npr. recikliranje), energije
(spaljivanje otpada kao goriva), biološku oporabu (kompostiranje) i ponovno
korištenje.
Oporaba otpada definirana je u aneksu 2 B direktive o otpadu 75/442/EEC
Postupci oporabe otpada su:
R 1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja
energije
R 2 Obnavljanje/regeneracija otpadnog otapala
R 3 Recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste
kao otapala
(uključujući kompostiranje i druge procese biološke pretvorbe)
R 4 Recikliranje/obnavljanje otpadnih metala i spojeva metala
R 5 Recikliranje/obnavljanje drugih otpadnih anorganskih materijala
R 6 Regeneracija otpadnih kiselina ili lužina
R 7 Oporaba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje onečišćenja
R 8 Oporaba otpadnih sastojaka iz katalizatora
R 9 Ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi načini ponovne uporabe otpadnih
ulja
R 10 Tretiranje tla otpadom u svrhu poljoprivrednog ili ekološkog poboljšanja
R 11 Oporaba otpada nastalog bilo kojim postupkom R 1 do R 10
R 12 Razmjena otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe R 1
do R 11
R 13 Skladištenje otpada prije bilo kojeg od postupaka oporabe R 1 do
R 12 (osim
privremenog skladištenja otpada na mjestu nastanka, prije skupljanja)
5. POSTUPCI OPORABE OTPADA
R1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije
• Postupak obuhvaća uporabu otpada kao goriva, uz korisnu uporabu proizvedene
topline. Moguća
je izravna uporaba topline ili pretvorba u električnu energiju. Za razliku
od materijalne oporaba (recikliranja), u ovom se slučaju radi o energetskoj
oporabi otpada.
• Otpad treba najprije pripremiti/kondicionirati (obraditi, homogenizirati,
briketirati, samljeti,
pakirati itd.) uskladu sa zahtjevima tehnologije spaljivanja. Uređaj za
spaljivanje može biti namjenski izgrađen objekt za spaljivanje otpada
ili uobičajeni industrijski uređaj (npr. rotacijska peć u cementari, kotlovnica
itd.), za koju otpad predstavlja samo djelomični izvor energije (su-spaljivanje).
Uvjeti spaljivanja prilagođeni su osnovnoj namjeni uređaja za spaljivanje.
• U obzir se može uzeti najraznovrsniji organski otpad u tekućem ili krutom
agregatnom stanju.
Kao gorivo se može iskoristiti već u osnovnom obliku, a nekad ga treba
prije toga posebno pripremiti (kondicionirati). Kao gorivo se najčešće
iskorištavaju:otpadna ulja, otpad od primjene organskih otapala, otpad
od prerade i pročišćivanja zemnog plina inafte, otpad iz proizvodnje i
uporabe premaza, otpad od umjetnih masa i gume, komunalni i slični otpad
iz industrije, obrta i uslužnih djelatnosti itd. Ograničenja pri uporabi
otpada kao goriva određena su Zakonom i provedbenim propisima u zaštiti
okoliša.
R 2 Obnavljanje/regeneracija otpadnog otapala
• Postupak obuhvaća oporabu otpada koji sadrži organska otapala. Regeneracija
znači da se iz otpada proizvodi uporabljivo otapalo i ostatak koji će
se obraditi odgovarajućim R ili D postupcima.
• Regeneracija obuhvaća postupak separacije i izolacije uporabljivih otapala
iz otpada.
• Separacija (izdvajanje) temelji se na razlikama u svojstvima pojedinih
komponenata otpada kao što su: agregatno stanje, gustoća, topljivost,
tlak pare, vrelište, talište, kemijska svojstva itd.. Iz navedenoga slijedi
da se u postupku regeneracije primjenjuju prije svega fizikalne operacije,
dok se kemijske koriste samo uslučajevima kad regenerirano otapalo treba
dodatno obraditi.
• Osnovna i najčešće korištena operacija je isparavanje, a predstavlja
izdvajanje isparivog (otapalo) I neisparivog dijela otpada. Ostale osnovne
operacije razdvajanja sustava
kruto/tekuće i tekuće/tekuće koje se primijenjuju kombinirano ili samostalno
su: destilacija, ekstrakcija, apsorpcija, adsorpcija,membranski procesi,
filtracija, sedimentacija, razdvajanje/odjeljivanje (dekantiranje) itd.
Operacije se primjenjuju samostalno ili u kombinaciji.
• Otpad koji sadrži organska otapala je: otpad od organskih kemijskih
procesa, otpad od proizvodnje, priprave, trgovine i uporabe sredstava
za površinsku zaštitu, otpad iz uporabe organskih otapala itd.
• U pravilu materijalna oporaba otpada ima prednost nad energetskom oporabom,
a to znači da regeneracija otapala ima prednost u odnosu na uporabu otapala
kao goriva.
R 3 Recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste
kao otapala (uključujući kompostiranje i druge procese biološke pretvorbe)
• Postupak obuhvaća proizvodnju organskih tvari (npr. polimera, gume,
papira, celuloze, prirodnih iumjetnih vlakana, želatine, komposta itd.)
uporabom različitih tehnologija, prilagođenih vrsti tvari koja se proizvodi.
• Tehnološka su načela proizvodnje organskih tvari iz otpada različiti,
a mogu obuhvatiti:
o mehaničke operacije (sortiranje, klasiranje, mljevenje, pranje, sušenje,
prosijavanje itd.), o druge fizikalne operacije (isparavanje, destilacija,
kristalizacija itd.), o kemijske operacije (neutralizacija, hidroliza
itd.)
o biološke procese (kompostiranje, enzimatska hidroliza, fermentacijski
procesi itd.).
• Osnovna svrha navedenih postupaka oporabe je proizvodnja organskih tvari
kojima se po obliku I kakvoći omogućuje ponovna uporaba.
• Za ovaj su način oporabe prikladne vrlo različite vrste organskog otpada
u tekućem ili krutom stanju,npr.:otpad od plastike, gume, otpad iz proizvodnje
i prerade kože, otpad od papira i tekstila, otpad iz poljoprivredno prehrambene
industrije, komunalni i slični otpad iz industrije, obrta i uslužnih djelatnosti
itd.
R 4 Recikliranje/obnavljanje otpadnih metala i spojeva metala
• Postupak obuhvaća obradu otpada koji sadrži kovine i/ili njihove spojeve
u cilju proizvodnje čistih kovina, njihovih spojeva ili slitina. Otpad
većinom sadrži i nemetalne primjese koje se
u postupku recikliranja izdvajaju i dalje obrađuju odgovarajućim R ili
D postupcima. Nakon fizikalnih postupaka izdvajanja (separacije) otpada
obično slijedi metalurška obrada u cilju proizvodnje kovine ili slitine
u čistom obliku.
• U obadi se primijenjuju pretežno fizikalni te samo rijetko i kemijski
postupci. Vrsta tehnološkog postupka koji se primijenjuje ovisi prije
svega o fizikalnim svojstvima tretiranog otpada te o pratećim tvarima
koje želimo prilikom obrade odstraniti ili smanjiti njihov udio.Mogući
su sljedeći postupci:
o ručno izdvajanje (separacija) pojedinih sastojaka otpada, o drobljenje
(šrediranje), mljevenje otpada, o magnetska separacija željeznih sastojaka
otpada,
o izdvajanje na temelju razlika u gustoći, obliku, elektrostatičkim svojstvima,
kemijskom sastavu,
o izdvajanje na temelju različitih tališta ili vrelišta pojedinih kovina
i o izdvajanje kovina iz keramičkih podloga (izluživanje, ispiranje, ekstrakcija
itd.).
• Separirani metalni otpad nadalje prerađujemo sljedećim postupcima:
o pirometalurški postupci (taljenje, rafinacija), o elektrometalurški
postupci, o hidrometalurški postupci i o elektroliza.
• Posebnost je oporabe nekih vrsta otpada ovoga tipa da kao konačni proizvod
dobijemo kovinu ili kovinsku slitinu jednake kakvoće kao što je kakvoća
kovine dobivene iz rudače.
• Za preradu otpada postupcima R 4 primjereni su: dijelovi dotrajalih
motornih vozila, istrošeni kućanski strojevi, električki i elektronički
sklopovi, otpad iz metalo prerađivačke industrije, istrošene baterije
i akumulatori, limenke, doze, fotokemikalije, jetke tvari iz tiskanih
sklopova, metalni dijelovi iz otpada od građenja i rušenja.
R 5 Recikliranje/obnavljanje drugih otpadnih anorganskih materijala
• Postupak obuhvaća proizvodnju anorganskih tvari, primjerenih za dalju
uporabu. Ti se postupci temelje na različitim tehnologijama, prilagođenim
vrsti tvari koja se proizvodi.
• Tehnološka načela proizvodnje anorganskih tvari iz otpada vrlo su različita
i obuhvaćaju:
o mehaničke operacije (drobljenje, mljevenje, sortiranje, klasiranje,
sijanje, pranje, sušenje itd.),
o druge fizikalne operacije (isparavanje, destilacija, kristalizacija
itd.)
o kemijske operacije (neutralizacija, prokuhavanje itd.)
o hidrolizatermičke operacije (pečenje, sinteriranje, pretaljivanje itd.).
• Osnovni cilj nabrojenih postupaka oporabe proizvodnja je anorganskih
tvari u obliku i kakvoći koji omogućuju ponovnu uporabu.
• Ovom su načinu oporabe primjerene veoma raznolike vrste anorganskog
otpada u tekućem ili krutom agregatnom stanju kao npr.:
o građevinski otpad, metalurška troska, ljevaonički pijesak bez prevlake
(mljevenje,
prosijavanje itd.) o ljevaonički pijesak s prevlakom (pečenje... ) o troska
iz čeličana (granuliranje... )
o otpadna sumporna kiselina (neutralizacija i kristalizacija gipsa za
uporabu u proizvodnji
cementa ili u građevinarstvu... ) o otpadna klorovodična kiselina (proizvodnja
kalcijeva klorida za posipanje ceste... ) i o otpadne soli kao prijenosnici
topline (regeneracija itd.).
R 6 Regeneracija otpadnih kiselina ili lužina,
• Postupak obuhvaća obradu otpadnih kiselina ili lužina s ciljem njihove
ponovne uporabe u istu ili drugu svrhu. Ukoliko se pri tom radi o uporabi
regeneriranih kiselina ili lužina za istu tehnološku namjenu, to možemo
smatrati dijelom reciklažnog postupka.
• Regeneraciju izvodimo pretežito s pomoću fizikalnih i samo rijetko,
kemijskih postupaka kojima se želi postići viši stupanj čistoće i/ili
veća koncentracija kiseline ili lužine. Vrsta postupka koji se primijenjuje
zavisi prije svega od kemijskih ili fizikalnih svojstava kiseline ili
lužine te od pratećih tvari, koje prilikom regeneracije želimo ukloniti
ili barem smanjiti njihov udio. Mogući su sljedeći sustavi i postupci:
o uklanjanje krutih nečistoća iz tekućih kiselina ili lužina (filtracija,
sedimentacija,
centrifugiranjeflotacija...), o uklanjanje nečistoća iz krutih kiselina
ili lužina (izluživanje ,ispiranje ,ekstrakcija,
rekristalizacija.)
o koncentriranje kiselina i lužina iz tekućih smjesa (isparavanje, destilacija,
razdvajanje, membranski postupci ekstrakcija itd.).
• U ovom načinu koriste se otpadne kiseline i lužine koje sadrže nečistoće/sastojke,
koji ograničavaju ili sprječavaju njihovu uporabu.
R 7 Oporaba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje onečišćenja
• Postupak obuhvaća obradu ili preradu tvari, odnosno sredstava korištenih
u cilju smanjenja onečišćenja, (npr. različita upojna sredstva i sredstva
za čišćenje, filtraciju, ispiranje itd.). Svrha je postupka prvenstveno
vraćanje tih sastojaka u stanje koje omogućuje njihovu ponovnu uporabu,
odnosno njihova regeneracija.
• Postupci regeneracije prilagođeni su vrsti sustava, tj. vrsti sredstva
koje regeneriramo te obliku onečišćenja koje se veže uz to sredstvo i
koje želimo ukloniti.
• Regeneraciju izvodimo pretežno fizikalnim i samo rijetko kemijskim postupcima,
npr.:
o odstranjivanje topljivih nečistoća s krutih sredstava (izluživanje,
ispiranje, ekstrakcija...)
o izdvajanje komponenata iz otopina (destilacija, razdvajanje, kristalizacija...)
o toplinska obrada krutih sredstava (isparavanje, termička razgradnja,
spaljivanje.) o uklanjanje onečišćenja kemijskim postupcima (neutralizacija,
prokuhavanje, hidroliza, oksidacija itd.)
• Sredstva korištena u cilju smanjenja ili sprečavanja onečišćenja, npr.:
• upojna sredstva (infuzorijske vrste zemlje, anorganske i organske umjetne
tvari, piljevina, krpe za čišćenje.),
• adsorpcijska sredstva (aktivni ugljen, zeoliti.),
• tekućine za ispiranje,
• ionski izmjenjivači i
• sredstva za filtriranje.
R 8 Oporaba otpadnih sastojaka iz katalizatora,
• Postupak obuhvaća izdvajanje uporabljivih sastojaka iz otpadnih, odnosno
istrošenih katalizatora koji se mogu iskoristiti za izradu novih katalizatora
ili u druge svrhe.
• Postupak je prilagođen vrsti i svojstvima katalizatora. Katalizatori
mogu biti vrlo različite tvari kao što su: metali (kovine), oksidi metala
i nemetala, lužine, kiseline, a i organske tvari. Postupci izdvajanja
sastojaka iz katalizatora uobičajeni su prije svega u slučaju katalizatora
čija je cijena visoka, zbog samog sastava (plemeniti metali) ili načina
proizvodnje (neki keramički katalizatori).
• Najčešći postupci su:
o toplinska obrada u cilju uklanjanja organskih i toplinski manje otpornih
nečistoća s katalizatora
o fizikalno-kemijski postupci izdvajanja uporabljivih tvari iz katalizatora
i
o metalurški postupci proizvodnje kovina (pretežno plemenitih) od otpadnih
katalizatora.
• Otpadni katalizatori različitih vrsta i sastava kod kojih se troškovi
postupka oporabe mogu usporediti s vrijednosti proizvedene tvari ili je
oporaba potrebna zbog zaštite okoliša. To su pretežno katalizatori iz
kemijskih sinteza ili automobilski katalizatori koji sadrže plemenite
metale (platina, paladij, rodij itd.).
R 9 Ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi načini ponovne uporabe otpadnih
ulja
• Ulje se obrađuje fizikalno-kemijskim postupcima do kakvoće koja omogućuje
ponovnu uporabu za istu ili sličnu namjenu.
• Otpadno se ulje prikupi i homogenizira. Odstranjuje se voda (dekantiranje,
destilacija, vezivanje na sušeće tvari) i mehaničke nečistoće (filtracija,
centrifugiranje). Prema potrebi slijedi neutralizacija.Konačna faza rafinacije
obično je frakcijska destilacija u visokom vakuumu.
• U postupke ponovne uporabe otpadnog ulja, ubrajamo i preradu otpadnih
jestivih ulja, npr. u »biodiesel« gorivo, okolišu primjerenija maziva
ulja (za motorne pile u šumarstvu), kao i hidrolizu u cilju proizvodnje
masnih kiselina.
• Za obadu ovim postupcima, primjerenima se smatraju:
o otpadna mineralna ulja koja se primijenjuju u tribologiji (podmazivanje),
za prijenos
topline i za pogon hidrauličkih naprava, o emulzije na bazi ulja i
o otpadna jestiva ulja te druge vrste otpadnih biljnih ulja. R 10 Tretiranje
tla otpadom u svrhu poljoprivrednog ili ekološkog poboljšanja,
• U tlo se na prikladan način unosi otpad čija svojstva mogu pozitivno
utjecati na povećanje uroda i/ili na ekološko stanje zemljišta. U nekim
slučajevima, sastavni je dio postupka i prethodna biološka obrada otpada,
potrebna kako bi se osigurala odgovarajuća fizikalna, kemijska ili biološka
svojstva.
• Otpad koji odgovara namjeni o kojoj je riječ, unosi se na način prilagođen
agregatnom stanju otpada ili nekim drugim njegovim svojstvima. Pri tom
se koristi uobičajena poljoprivredna mehanizacija (rasipači, cisterne
s priključcima za polijevanje), a za posebne namjene postoje i specijalne
naprave i priključci, npr. za unos tekućih tvari u tlo uz zaoravanje,
sustavi navodnjavanja itd..
• Za oporabu postupcima iz R 10 primjerene su vrste otpada koje odgovaraju
zahtjevima iz odredbe o unosu opasnih tvari u tlo i tvari za ishranu bilja.
To su u načelu komposti i muljevi iz uređaja za pročišćavanje.
R 11 Oporaba otpada nastalog bilo kojim postupkom R 1
do R 10
• Postupak obuhvaća oporabu otpada, odnosno ostataka od proizvodnje ili
regeneracije korisnih sastojaka otpada primjenom postupaka R 1 do R 10.
• Cilj postupaka R 1 do R 10 je proizvodnja korisnih sastojaka iz otpada.
Pri tome može doći do stvaranja različitih vrsta otpada i ostataka koje
treba na odgovarajući način zbrinuti (postupci D 1 do D 15), a kad postoji
mogućnost oni se mogu svrsishodno iskoristiti (postupak R 11). Tako bismo
mogli postupke iz R11 opredijeliti i kao uporabu ostataka koji nastaju
prilikom regeneracije tvari iz otpada (npr. ostatak koji nastane pri regeneraciji
otapala iskoristiti kao gorivo).
• Tehnološka načela kojima se pri tomu služimo uključuju sve poznate mogućnosti
te se ne ograničavajun niti na vrstu tehnološkog postupka (mehanički,
kemijski, biološki) niti na svojstva otpada (organski, anorganski).
• Za oporabu otpada postupcima R 11 dolaze u obzir sve vrste otpada koje
nastaju prilikom izvođenja postupaka R 1 do R 10.
R 12 Razmjena otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka
oporabe R 1 do R 11
• Razmjena je u stvari trgovina otpadom sa sljedećim mogućim djelatnostima:
• posredovanje između proizvođača/posjednika i oporabitelja otpada,
• organizacija prijevoza otpada,
• postupak izvoza (osiguranje izvozne, uvozne i tranzitne dozvole),
• skupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza i
• skladištenje otpada.
• Ovdje se djelomično radi o komercijalnoj djelatnosti i uslugama na
području upravnih postupaka. Otpad se može skupljati na lokaciji proizvođača
te izravno prevoziti na oporabu ili se može prethodno skladištiti.
• Primjerene su sve vrste otpada.
R 13 Skladištenje otpada prije bilo kojeg od postupaka
oporabe R 1 do R 12
(osim privremenog skladištenja otpada na mjestu nastanka,
prije skupljanja)
Otpad se skladišti do vremena koje je potrebno da bi:
o se skupila dovoljna količina za ekonomičan prijevoz do oporabitelja
o oporabitelj bio u mogućnosti preuzeti otpad o se obavile moguće dodatne
analize
o se proveli propisani upravno-administrativni postupci (npr. dozvola
za izvoz itd.). Skladištenje može biti uključeno i u jedan od postupaka
oporabe. Privremenim skladištenjem koje ne spada u R 13 smatra se skladištenje
otpada na mjestu nastanka prije osiguranja oporabe ili zbrinjavanja.
O uvjetima skladištenja odlučuju fizikalno-kemjska svojstva otpada, budući
se uvjeti skladištenja otpadnih tvari ne razlikuju od uvjeta skladištenja
čistih tvari jednakih fizikalno-kemijskih svojstava.
Primjerene su sve vrste otpada.
ZAKLJUČAK
• Treba istaknuti da oporaba otpada ponekad ima više troškove nego što
je korist od recikliranog materijala i proizvoda, te prilikom izrade plana
oporabe otpada treba napraviti detaljnu analizu opravdanosti.
PROCITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni Seminarski Radovi
SEMINARSKI RAD |