SEMINARSKI RAD IZ FIZIKE
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Totalna refleksijaNa graničnoj površini između dvije površine svjetlost se djelomično prelama, a djelimično odbija. Ukoliko povećavamo upadni ugao, povećava se i prelomni. Za u2 > u1 bit će p2 > p1. Pri određenom upadnom uglu ugr pri prelasku svjetlosti iz optički gušće u optički rjeđu sredinu, odgovarajući prelomni ugao će biti pravi (p = π/2), a prelomni zrak će kliziti po graničnoj površini. Za još veći upadni ugao zrak se vraća u istu sredinu. Sva upadna svjetlost se reflektuje i tu pojavu nazivamo totalna refleksija. Slika 1 Totalna refleksija Upadni ugao ugr kome odgovara prelomni ugao π/2 naziva se granični
ugao. Do totalne refleksije dolazi kada je upadni ugao između
graničnog i pravog (ugr < u < π/2). Ako je druga sredina zrak, a n indeks prelamanja prve sredine, onda je: Čitava oblast fizike, vlaknasta optika, sa velikom primjenom u tehnici, telekomunikacijama i nauci se razvila na principu pojave prenosa svjetlosti totalnom refleksijom kroz stakleno vlakno, sačinjeno od dvije vrste stakla indeksa prelamanja n2 i n1 (n1 > n2 ) koji omogućavaju tu pojavu totalne refleksije. Slika 2 Presek optičkog vlakna Totalna refleksija svetlosti se koristi kod prizmi koje su u sastavu optičkih instrumenata. To su pravougaone prizme čiji su ostali uglovi 45° (granični ugao za staklo od koga su napravljene je 42°). Svetlosni zrak koji pada normalno na neku stranu prizme ne menja pravac prostiranja, već pada na drugu stranu prizme od koje se totalno reflektuje pri čemu promeni pravac ili smer za 90° ili 180° (slika 3.). Slika 4 Totalna refleksija kod prizme Tabela : Ugao totalne refleksije za prelaz svjetlosti iz date tvari u zrak.
Primjena svjetlovoda ili vodiča svjetlostiTanka staklena vlakna sa omotačem ili optička vlakna, koriste
se obično u svežnjima (npr. od nekoliko stotine vodiča svjetlosti). FatamorganaNa prelamanju svjetlosti i totalnoj refleksiji zasnivaju
se neke pojave u atmosferi kako što je npr. fatamorgana.
To je pojava da se na izvjesnim mjestima vide obrnuti likovi predmeta
kao u ravnom ogledalu na zemlji ili u zraku. Uslovi potrebni za njeno
nastajanje zahtjevaju da zrak blizu površine tla bude manje gust nego
gore, što se dešava iznad površine koju intenzivno zagrijavaju sunčevi
zraci. U pustinjskim žarkim predjelima je to česta pojava.
Slika 4 Donja fatamorgana Obrnut slučaj se dešava u hladnim predjelima, iznad morske površine, gdje su gornji slojevi rjeđi od donjih. To je gornja fatamorgana (slika 5.).
Slika 4 Gornja fatamorgana Izvori informacija:
preuzmi seminarski rad u wordu » » »
|