Danas većina ljudi govoreći o Internetu, zapravo govori o Web-u i Web
stranicama, tj. riječi Internet i Web
(ili World Wide Web) se smatraju sinonimima. No Internet zapravo predstavlja
labirint sastavljen od telefona, kablova, satelita koji povezuju računala
u cijelomu svijetu, dok je Web ime dano za sve ono na Internetu čemu
se pristupa putem jedinstvene URL (Uniform Resource Locator) adrese.
World Wide Web je svoj razvoj započeo početkom
devedesetih godina prošlog stoljeća (6. kolovoza 1991. Tim Berners-Lee
javnosti je predstavio svoj projekt World Wide Web ili WWW te se taj
datum vodi i kao prvo pojavljivanje Weba kao javno dostupne usluge na
Internetu), a Web je danas daleko najpoznatiji i najkorišteniji dio
Interneta te je na taj način uvelike pridonio ogromnoj popularizaciji
Interneta u svijetu.
Paralelno s razvojem Web-a, tekao je i razvoj tehnologija koje su omogućavale
njegovu implementaciju u sva područja računalnog svijeta, ali i šire.
Prvo se pojavio CGI (Common Gateway Interface) – prva u nizu tehnologija
za Web programiranje, a pritome su korišteni programski jezici PERL
(Practical Extraction and Report Language), C, PHP (Hypertext PreProcesor)...
PHP je skriptni programski jezik (stvoren 1995. godine, a populariziran
tek u trećoj verziji 1997. godine) pomoću kojeg se može kreirati HTML
(HyperText Markup Language) stranicu na serveru prije nego što je ona
poslana klijentu popunjenu dinamičkim sadržajem.
Nešto prije popularizacije PHP-a, na Web scenu stupa Microsoft, izdavanjem
Option Packa za Windows NT Server, u kojem unutar IIS-a 4.0 (Internet
Information Services) uvodi značajnu novost - prvu verziju tehnologije
za web programiranje zvane Active Server Pages ili skraćeno ASP. Dvije
godine kasnije, izlaskom Windowsa 2000, izlazi i IIS 5.0 sa ASP-om 3.0
što će, budućnost će pokazati, biti ujedno i posljednja inačica "klasičnog"
ASP-a.
2. ASP - Active Server Pages
2.1. Što su Active Server Pages?
ASP (Active Server Pages) je Microsoftov jezik za programiranje i kodiranje
web stranica koji se koristi zajedno sa HTML kodovima. Kod običnih HTML
stranica, klijent, koji može biti Internet Explorer, Mozzila Firefox,
Netscape ili neki drugi, šalje zahtjev za web stranicom serveru (npr.
www.efos.com) pomoću HTTP protokola. Tipičan HTTP zahtjev ima oblik:
GET /index.html HTML/1.0 . U većini slučajeva posao servera je jednostavan
– on potraži stranicu i pošalje je klijentu takvu kakva jest, nakon
čega je posao klijenta (web preglednika) da je prikaže.
Kod
ASP web stranica, server dobiva priliku napraviti izmjene unutar stranice
prije nego što je pošalje korisniku. Tako za svaki zahtjev za datotekom
koja ima nastavak .asp, server propušta datoteku kroz ASP.DLL (DLL -
Dynamic Linked Library) koji obrađuje ASP naredbe. Server ubacuje izlaz
ASP skripti u stranicu i nakon što je gotov sa svim skriptama na stranici,
šalje je klijentu kao običan HTML kod. Kako se sve ASP skripte izvršavaju
na serveru, ne moramo brinuti o mogućnostima korisnikovog web preglednika
kao ni o platformi na kojoj korisnik radi sve dok skripte proizvode
dobar HTML. Stranice koje ne sadrže ASP skripte moraju ostati sa nastavcima
.html ili .html (iako bi bilo jednostavno svim stranicama na web site-u
promijeniti ekstenziju u .asp) jer server svaku .asp stranicu temeljito
pretražuje u potrazi za skriptama, što oduzima procesorsko vrijeme.
Da bi se ASP uopće mogao koristiti, na serveru je nužno imati instaliran
Microsoftov web server. Trenutno postoje samo dva - Internet Information
Server (IIS) i Personal Web Server, koji je u stvari samo manja verzija
IIS-a, a oba rade samo na Windows operacijskim sustavima. Ako neki server
koristi npr. UNIX operacijske sustave, za korištenje Active Server Pages
moramo koristiti posebne programe za obradu ASP stranica, koje proizvode
neke druge tvrtke, neovisno od Microsofta, npr. Chilisoft.
Jedna od najvažnijih odlika ASP stranica je njihovo jednostavno povezivanje
sa bazama podataka (MS SQL, Access, Oracle, Informix, ili bilo koja
baza podataka koja podržava ODBC (Open Database Connectivity) standard)
i dinamičko ubacivanje podataka iz baze u HTML stranice. To otvara razne
napredne mogućnosti za upotrebu ASP-a, kao što su npr. Internet trgovine,
site-ovi koji se prilagođavaju pojedinom korisniku, sustavi za unos
i izmjenu podataka preko Interneta itd.
2.2. Programski jezici koje koristi ASP
ASP je u neku ruku jedinstven skriptni jezik, jer dopušta korisniku
da slobodno bira sintaksu u kojoj želi programirati. Dva najpopularnija
jezika u kojima se pišu ASP skripte su VBScript i Jscript . Parseri
(programi koji dijele kod na funkcionalne komponente) za ta dva jezika
su ugradeni u Internet Information Server. Korištenjem dodatnih scripting
engine-a drugih tvrtki, možemo ASP skripte pisati i u PerlScript-u,
REXX-u ili Python-u. Izbor jezika koji želimo koristiti vrši se na samom
pocetku naše ASP stranice u pretprocesorskoj direktivi, koja za programski
jezik VBScript izgleda ovako:
<%@ LANGUAGE = "VBSCRIPT" %>
ili, ako želimo programirati u Jscript-u (modificirani JavaScript):
<%@ LANGUAGE = "JSCRIPT" %>
2.3. Sastav ASP-a i ugrađeni objekti
2.3.1. Sastav Active Server Pages
ASP stranice se sastoje iz teksta, HTML tagova i ASP naredbi. HTML
tagovi se nalaze u zagradama oblika < … > , običan tekst je izvan
njih, a ASP naredbe stavljamo u zagrade oblika <% … %> . Te zagrade
govore serveru kako njihov sadržaj ne ide korisniku već ga treba prvo
izvršiti, a na njihovo mjesto uvrstiti izlazni rezultat skripte, što
god on bio (izlazni rezultat može biti HTML, tekst, style sheet, javascript
ili bilo što što standardni web preglednik razumije).
2.3.2. Ugrađeni objekti u ASP
ASP sadrži pet ugrađenih objekata: Response, Request, Application,
Session i Server. Oni ne moraju biti posebno kreirani (jer su ugrađeni)
prije nego ih poželimo koristiti u svojoj aplikaciji, a omogućavaju
izvršavanje mnogih zadataka za koje su inače potrebne složene CGI (Common
Gateway Interface) skripte.
Uz tih pet ugrađenih, ASP sadrži još dva neugrađena objekta: ASPError
(govori o nastalim greškama) i ObjectContext (služi za upravljanje transakcijama
i kreiranje objekata kroz Microsoft Transaction server).
Svaki od njih ima svoje odlike koje svrstavamo u četiri grupe: Methods,
Properties, Events i Collections.
Methods su ugrađene funkcije koje pozivamo kao ImeObjekta.Method(parametri).
Properties su varijable posebne za svaki objekt. Njima pristupamo na
sličan način: ImeObjekta.Property = neka_vrijednost .
Events su događaji koji pokreću određene procedure. Njih sadrže samo
objekti Application i Session, a te procedure se pišu u posebnoj datoteci
global.asa.
Collections su kolekcije varijabli kojima određeni objekt može pristupati.
Tim varijablama se pristupa ovako: ImeObjekta.Collection(" Varijabla
").
2.3.2.1. Response
Jedan od najvažnijih objekata u ASP-u je Response objekt. On izvršava
zadatke komunikacije izmedu servera i izlaza koji se šalje klijentu.
Sadrži:
•Methods : AddHeader, AppendToLog, BinaryWrite, Clear, End, Flush, Redirect,
Write •Properties: Buffer, ContentType, Expires, ExpiresAbsolute, Status
•Collections: Cookies
Da bismo poslali bilo što klijentu, moramo koristiti Response objekt.
Write method Response objekta šalje podatke na klijent browser. Na primjer,
kreirajmo ASP stranicu:
<%@ LANGUAGE = "VBScript" %>
<BODY>
<% Response.Write "Dobro jutro!" %>
</BODY>
Korisnik koji gleda ovu stranicu u nekom browseru vidjeti će samo riječi
"Dobro jutro!" na ekranu. Rezultat će biti isti kao da smo
napisali HTML stranicu sa riječima "Dobro jutro!" umjesto
cjelokupnog teksta izmedu <% i %> . Čak i ako korisnik pogleda
source stranice, vidjet će samo riječi "Dobro jutro!", jer
server nikada klijentu ne šalje niti jedan djelić ASP koda.
Umjesto pisanja Response.Write , možemo koristiti i znak jednakosti
(=) . Na primjer, u prethodnoj skripti mogli smo, da bismo dobili isti
izlaz, staviti samo:
<%= "Dobro jutro!" %>
Response objekt ima još nekoliko korisnih properties-a. Jedan od njih
je Expires, koji govori kako brzo će isteći valjanost naše stranice.
Slijedeća važnija mogućnost Response objekta je Buffer property koja
može poprimiti vrijednosti true i false. Ako je postavljen na true,
server obradi cijelu ASP skriptu i tek onda šalje kompletnu stranicu
klijentu. Ako je postavljen na false, server će slati podatke klijentu
onim redom kako bude izvršavao skripte.
Redirect method, kao što mu samo ime govori, šalje korisnika na drugu
adresu, koju navodimo u navodnicima, npr.: Response.Redirect "http://www.disney.com"
2.3.2.2. Request
Kada klijent zatraži neku URL adresu, on šalje request.
Request se sastoji od:
•informacija o URL tj. IP adresi zadanog servera
•informaciji o browseru klijenta tj. vrsti browsera
•informaciji klijenta tj. o lokaciji i IP adresi
Request se provodi preko glavnog TCP/IP protokola. Da bi se klijent
mogao sporazumjeti sa serverom, on mora poslati ispravno napisan request.
Nakon toga server tako dugo vrti petlju, dok ne ispuni request, i čeka
za novi request.
2.3.2.3. Application
Application: - traje dok je server upaljen, a server je najčešće upaljen
24h na dan
- može pohranjivati razičite vrijednosti
Pohranjivanje vrijednosti: Application.Value(“naziv varijable”)=vrijednost
Čitanje vrijednosti: Var=Application.Value(“naziv”)
Brisanje vrijednosti: Application.Value(“naziv”)=empty
Da bismo za svakog klijenta napravili poseban session, tj. pristup
stranicama moramo upisati unutar koda :
Application.Lock
promjena koja se događa na stranici (counter…)
Application.UnLock
Kod samog čitanja ne radimo zaključavanje, nego samo ako se kod pristupa
klijenta nešto mora promjeniti ili dodati.
Prije svakog pristupa asp datoteci, server prvo pristupa datoteci po
imenu Global.asa, da bi vidio, da li ima što za izvršiti prije pristupa
stranici, jer u samoj asp stranici može biti nešto što je potrebno za
izvršavanje prije pokretanja.
2.3.2.4. Session
•objekt koji se kreira u trenutku kada klijent zatraži sa web preglednika
neki ID ili informaciju
•služi za pohranu podataka (informacija za vrijeme sessiona)
Session se gubi:
•kada se browser zatvori
•kada browser ne prihvaća session cookie
•kada je istekla
- zaustavljanje sessiona: Session.Abandon
2.3.2.5. Server
Ovaj objekt najčešće koristimo za kreiranje objekata.
Server objekt sadrži slijedeće:
•Properties: ScriptTimeout
•Methods: CreateObject , HTMLEncode , MapPath , URLEncode
ScriptTimeout property služi za određivanje koliko vremena server smije
najviše potrošiti na obradu pojedine ASP stranice.
2.3.3. Datoteka global.asa
Kada prvi puta instaliramo web server ili kada kreiramo novu web aplikaciju
pomoću Microsoft InterDev-a, u root direktoriju naše aplikacije pojavljuje
se datoteka global.asa. Unutar nje se nalaze prazni event handleri tj.
procedure koje se pokreću kao odgovor na pojedine događaje (events),
za slijedeće događaje: Application_OnStart, Application_OnEnd, Session_OnStart
i Session_OnEnd. Global.asa je datoteka u kojoj možemo definirati event
handlere i kreirati objekte koji imaju Session ili Application doseg.
Možemo imati samo jednu datoteku global.asa po aplikaciji, i ona se
mora nalaziti u njezinom root direktoriju.
Svaki put kada novi korisnik posjeti neku stranicu web aplikacije, pokreće
se event Session_OnStart i izvršava funkcija Session_OnStart u datoteci
global.asa. Event Session_OnEnd se pokreće kada prođe određeni broj
minuta od kada je korisnik zadnji puta posjetio stranicu ili kada pozovemo
Abandon method.
Server obično čeka 20 minuta da bi pokrenuo Session_onEnd.
Global.asa je, dakle, mjesto na kojem ćemo kreirati sve objekte koji
imaju session ili application doseg (npr. database connection stringove,
brojače i male session-level varijable).
2.4. Rad s bazama podataka
Najveća snaga ASP-a je dinamičko kreiranje HTML stranica pomoću podataka
spremljenih u nekoj bazi.
Ono po čemu se ASP izdvaja je krajnja jednostavnost povezivanja s bazama
podataka na serveru. ASP stranice mogu čitati podatke iz bilo koje baze
podataka i prikazivati ih na klijent browseru u obliku običnog HTML-a,
kao i prikupljati razne podatke od korisnika i spremati ih u bazu.
2.4.1. ADO
Za spajanje na bazu podataka, ASP koristi (ADO). ADO je biblioteka gotovih
objekata koja dolazi zajedno s ASP-om i omogućava spajanje na bilo koju
bazu podataka koja podržava ODBC standard. Većina modernih baza podataka
podržava taj standard, kao što su npr. MS SQL Server, MS Access, Informix,
Oracle ili FoxPro.
2.4.2. ODBC
Open Database Connection ili ODBC je Microsoftova implementacija specifikacije
X/Open i SQL Access Group call level interface-a. Pomoću ODBC-a, program
može čitati i pisati u bilo koju bazu podataka pomoću standardnih SQL
naredbi. ODBC driveri prevode SQL u pravilne naredbe specifične za svaku
pojedinu bazu. U slučaju SQL baza podataka kao što su to Microsoft SQL
Server ili Oracle, nije potrebno puno prevođenja. U slučaju pristupa
podacima unutar tekst datoteka, Microsoft Excel datoteka, ili drugih
tipova pohranjenih podataka koji nisu predviđeni da rade sa SQL-om,
driveri moraju biti prilično komplicirani. Ovakav pristup omogućava
da bez obzira kako pohranjivali podatke, sve procedure koje im pristupaju
pišemo na isti način, mijenjajući samo drivere.
2.4.3. Structured Query Language – SQL
SQL služi za izdavanje slijedećih naredbi bazi podataka: čitanje, pisanje,
brisanje i izmjena podataka (za napredno korištenje ASP-a poželjno je
dobro znati programski jezik SQL).
Baza podataka mora znati da su nam potrebni neki podaci te zato moramo
dostaviti informacije o tome koje kolone želimo iz koje tablice.
- naredba koja nam dobavlja podatke je SELECT
- naredba za izmjenu postojećih podataka je UPDATE .
- naredba za brisanje redova iz tablice je DELETE
- naredba INSERT stvara nove redove u nekoj tablici i u njima kolone
koje odredimo popunjava zadanim vrijednostima
2.5. Dodatne mogućnosti ASP-a
Osim do sada nabrojanih mogućnosti, ASP posjeduje još mnoge druge.
Jedna od najvažnijih je korištenje ActiveX komponenata, koje u stvari
predstavljaju i najveću prepreku korištenju ASP-a na ostalim operacijskim
sustavima, jer su specifične za Windowse.
2.5.1. ActiveX
ActiveX - tehnologija koja omogućava softverskim komponentama interakciju
međusobno neovisno kojim programskim jezikom su rađene. Najviše se koristi
za izradu interaktivnog web sadržaja, iako se može koristiti i za desktop
aplikacije i ostale programe. Activex predstavlja Microsoftov odgovor
na Javu.
ActiveX komponente mogu biti pisane u bilo kojem jeziku koji podržava
Component Object Model (COM), kao što su npr. C++, Java, Delphi ili
Visual Basic. Jednom kada su napisane i registrirane, komponente mogu
biti pozvane iz ASP skripti, ISAPI aplikacija ili drugih ActiveX komponenti.
Profesionalno napravljene komercijalne komponente dolaze sa vlastitom
instalacijom, koja obavlja i njihovo registriranje, a shareware i freeware
komponente, kao i one koje korisnici sami napišu, treba registrirati
pomoću programa regsvr32 koji je sastavni dio Windows-a.
Na primjer, ako želimo registrirati besplatnu e-mail komponentu ASPemail,
koja se nalazi u datoteci aspemail.dll , napisat ćemo: regsvr32 aspemail.dll
Neke od ActiveX komponenata koje možemo koristiti u ASP skriptama:
•ADO – Skup objekata za rad s bazama podataka
•SMTP Mail objekt – Omogućava ASP skriptama slanje i primanje pošte
•FileSystemObject – Pristupa datotekama preko operativnog sustava
•MyInfo – Sadrži informacije o vlasniku Windows 98 Personal Web Server-a
•AdRotator – Prikazuje bannere prema zadanom rasporedu
•BrowserType – Dobavlja podatke o korisnikovom browseru
•Tools – Sadrži neke korisne funkcije kao što su FileExists, Ownre,
PluginExists , ProcessFor and Random
•Status – Sadrži razne informacije o našem serveru, kao što su datum
i vrijeme uključenja, broj jedinstvenih posjetilaca, HTML tablicu
koja sadrži 32 najčešće posjećene stranice i sl.
•Nextlink – Koristi se za kreiranje sadržaja i indeksa
•Content – Rotira HTML content stringove prema zadanom rasporedu
•Counter – Višenamjenski brojač
•PageCounter – Broji pristupe pojedinim URL-ovima
2.5.2. Ad rotator
Na većini web stranica koje svakodnevno posjećujemo, vidimo raznorazne
reklame te su one postale veoma unosan posao. Stoga nije čudno što uz
ASP dolazi komponenta koja služi isključivo za prikaz reklama. Ad rotator
jednostavno na nekom mjestu na ASP stranici rotira onoliko raznih reklama
koliko odredimo, s time da klikom na svaku od njih možemo otići na različite
URL-ove, i možemo odrediti koliki postotak vremena će koja od njih biti
prikazana.
Za rad Ad rotator komponente, potrebna nam je datoteka u kojoj će biti
zapisani svi potrebni podaci. Prve četiri linije ove datoteke nisu obavezne,
ali mogu sadržavati ove parametre:
•REDIRECT URL na koji vodi klik na bilo koji banner
•WIDTH širina bannera
•HEIGHT visina bannera
•BORDER debljina ruba
Ako stavimo WIDTH 460 , svi banneri će biti širine 460 pixela. Parametar
REDIRECT , ako ga napišemo, označava URL na koji će korisnik biti poslan
klikne li na bilo koji od prikazanih bannera.
Slijedeća linija u datoteci je obavezna i mora biti prisutna, čak i
ako prethodne četiri nemamo. Ona sadrži samo znak *. Nakon tog znaka
slijede po četiri linije za svaki banner u našoj rotaciji. Prva linija
označava lokaciju bannera tj. slike koju prikazujemo. Druga linija je
URL na koji vodi klik na taj banner. Treća linija je alternativni tekst
koji će se prikazati u oblačiću kada korisnik dođe mišem nad banner
ili u okviru gdje bi trebao biti banner ako korisnik ima isključeno
učitavanje slika. Četvrta linija označava koliko dugo će biti prikazan
taj banner, u postocima.
Primjer datoteke koju će koristiti naš Ad rotator objekt, sa uključenim
svim opcijama:
REDIRECT /scripts/Brojac.asp
WIDTH 460
HEIGHT 60
BORDER 1
*
http://www.jack.com/images/reklama1.gif
http://www.jigzone.com
Play puzzles at Jigzone.com!
20
http://www.jack.com/images/reklama2.gif
http://www.acme.com
Come shop at Acme.com!
30
http://www.jack.com/images/reklama3.gif
http://www.4guysfromrolla.com
Learn ASP at 4GuysFromRolla.com
50
Prema ovoj datoteci, naša komponenta će rotirati tri bannera, i to
tako da će se prvi pojavljivati 20, drugi 30, a treći 50 posto vremena.
Kada neki korisnik klikne na bilo koji od tih bannera, biti će prebačen
na /Scripts/Brojac.asp . Na tu stranicu bit će poslan i URL koji je
naveden u datoteci, za reklamu koja je kliknuta, a u kojoj ćemo negdje
morati imati ovakvu naredbu: Response.Redirect Request.QueryString("URL").
Razlog za ovo prebacivanje je taj da bi mogli u stranici Brojac.asp
voditi statistiku koliko puta je koja reklama kliknuta. Ako nam takva
statistika nije potrebna, možemo izostaviti parametar REDIRECT, a u
tom slučaju će korisnik biti prebačen direktno na navedeni URL.
3. Primjer 1. – Programiranje ASP-om
Formular za postavljanje pitanja
Želimo prikupiti osobne podatke korisnika i njihovo pitanje, i spremiti
sve to u bazu.
Prvo, u bazi ćemo kreirati praznu tablicu ovakvog oblika:
Ime kolone |
Tip podataka
|
Ime |
text |
Prezime |
text |
Telefon |
text |
E-mail |
text |
Pitanje |
memo |
Kreirat ćemo ASP stranicu koja će u tri koraka pokupiti informacije
od korisnika i u četvrtom ih spremiti u bazu. U prvom koraku tražit
će upis imena i prezimena, u drugom telefona i
e-mail adrese, a u trećem korisnikovo pitanje. Korisnik će biti u mogućnosti
vraćati se natrag i ispravljati već unešene podatke, sve dok ne klikne
na gumb Finish, nakon čega se podaci upisuju u bazu.
Slijedi kopletan listing stranice, s komentarima:
<%
•ako smo na stranicu stigli pomoću gumba Back, onda idemo na prethodnu,
inače idemo na slijedeću
•to reguliramo varijablom Pagemode
strMode = Request.Form("pagemode")
If Len(Request.Form("back")) Then
strMode = strMode - 1
Else
strMode = strMode + 1
End If
•ako je bio stisnut gumb Cancel, idemo na početak, a ako je stisnut
Finish, idemo na kraj tj. upis
If Len(Request.Form("Cancel")) > 0 then _
Response.redirect "insert.asp"
If len(Request.Form("Finish")) > 0 then strMode = 4
%>
<html>
<head><title> Upitnik </title></head>
<body>
•prve tri stranice (strMode < 4) imaju isti naslov, a četvrta zahvaljuje
korisniku na upisu podataka
<% If strMode < 4 then %>
<h1> Upitnik </h1><hr>
<br><form method="post"><br>
<% Else %>
<h1> Hvala! </h1>
<br><form method="post"><br>
<input type=hidden name="pagemode" value=0>
<input type=submit name="gotovo"
value=" Natrag na pocetak " action="Insert.asp">
<% End If %>
•druga stranica formulara (pagemode = 2)
•ovdje upisujemo Telefon i E-mail adresu
•sve ostale varijable samo prenosimo dalje kao skrivene vrijednosti
<% If strMode = 2 Then %>
<center><h2>Telefon i e-mail adresa</h2></center>
<hr><br><br>
Telefon: <input type=text name="tel"
value="<% = Server.HTMLEncode(Request("tel")) %>">
<br>
E-Mail adresa: <input type=text name="mail"
value="<% = Server.HTMLEncode(Request("mail")) %>">
<br>
<input type=hidden name="ime"
value="<% = Server.HTMLEncode(Request("ime")) %>">
<input type=hidden name="prezime"
value="<% = Server.HTMLEncode(Request("prezime"))
%>">
<input type=hidden name="pitanje"
value="<% = Server.HTMLEncode(Request("pitanje"))
%>">
<input type=hidden name="pagemode" value=2>
<hr>
<input type=submit name="back" value=" Back ">
<input type=submit name="next" value=" Next ">
<input type=submit name="cancel" value=" Cancel ">
•treća stranica formulara (pagemode = 3)
•ovdje upisujemo korisnikovo pitanje
<% ElseIf StrMode = 3 Then %>
<center><h2>Informacije</h2></center><hr>
<br><br>
Napišite što vas zanima: <br>
<textarea name="pitanje" cols=25 rows=10>
<% = Server.HTMLEncode(Request("pitanje")) %>
</textarea>
<input type=hidden name="ime"
value="<% = Server.HTMLEncode(Request("ime")) %>">
<input type=hidden name="prezime"
value="<% = Server.HTMLEncode(Request("prezime"))
%>">
<input type=hidden name="tel"
value="<% = Server.HTMLEncode(Request("tel")) %>">
<input type=hidden name="mail"
value="<% = Server.HTMLEncode(Request("mail")) %>">
<input type=hidden name="pagemode" value=3>
<hr>
<input type=submit name="back" value=" Back ">
<input type=submit name="finish" value=" Finish ">
<input type=submit name="cancel" value=" Cancel ">
•na kraju, upisujemo sve podatke u tablicu Informacije u našoj bazi
podataka pomoću SQL-a
<% ElseIf strMode = 4 Then
ime = Replace(Request.Form("ime"),"'","''")
prezime = Replace(Request.Form("prezime"),"'","''")
tel = Replace(Request.Form("tel"),"'","''")
mail = Replace(Request.Form("mail"),"'","''")
pitanje = Replace(Request.Form("pitanje"),"'","''")
set c = Server.CreateObject("ADODB.Connection")
c.Open "Jackbase"
s = "INSERT INTO Informacije ([Ime], [Prezime]" & _
", [Telefon], [E-mail], [Pitanje]) VALUES ('" & _
ime & " ','" & prezime & " ','" &
tel & " ','" & _
mail & " ','" & pitanje & " ');"
c.Execute(s)
c.Close
Set c = Nothing
%>
•prva stranica formulara (pagemode = 0)
•ovdje upisujemo Ime i Prezime
<% Else %>
<center><h2> Ime i prezime </h2></center>
<hr><br><br>
Ime : <input type=text name="ime"
value="<% = Server.HTMLEncode(Request("ime")) %>">
<br>
Prezime : <input type=text name="prezime "
value="<% = Server.HTMLEncode(Request("prezime"))
%>">
<br>
<input type=hidden name="tel"
value="<% = Server.HTMLEncode(Request("tel")) %>">
<input type=hidden name="mail"
value="<% = Server.HTMLEncode(Request("mail")) %>">
<input type=hidden name="pitanje"
value="<% = Server.HTMLEncode(Request("pitanje"))
%>">
<input type=hidden name="pagemode" value="1">
<hr>
<input type=submit name="next" value=" Next ">
<input type=submit name="cancel" value=" Cancel ">
<% End If %>
</form>
</body>
</html>
Ovaj primjer prikazuje kako se upotrebom ASP-a može pomoću jedne stranice
kreirati formular koji sadrži četiri različite stranice (tri koje služe
za upis podataka, i četvrtu koja obavještava korisnika da su njegovi
podaci primljeni).
Zaključak
Za dinamične i interaktivne web stranice s vezom na neku bazu podataka
i ako je server stranice Microsoftov, onda je ASP očigledan i najjednostavniji
izbor. Osim toga, prednosti su mu u tome što je lagan za učenje, pogotovo
onima koji su prethodno upoznati s osnovama web programiranja. No ASP
neće funkcionirati na serverima koji nemaju instaliran jedan od dva
Microsoftova web servera (Internet Information Server (IIS) ili Personal
Web Server), a oni opet rade samo na Windows operacijskim sustavima
te je upravo ta Microsoftova nefleksibilnost veliki nedostatak ASP-a.
Također, skoro od samog početka, Microsoftov ASP po svojim mogućnostima
pomalo je zaostajao za konkurentskim PHP-om koji je još k tome pod Open
Source licencom i vrti se na Linux/Unix-based operativnim sustavima
(besplatna platforma).
Početkom 2001. godine, Microsoft objavljuje osnovnu arhitekturu svoje
nove tehnologije nazvanu .NET. Osnovu .NET-a predstavlja svakako .NET
Framework. To je sustav koji nadograđuje mogućnosti samog operativnog
sustava. Radi se o posebnoj infrastrukturi koja programerima nudi gotova
rješenja i funkcionalnosti da bi ubrzala i pojednostavila razvoj aplikacija
svih vrsta i oblika. ASP.NET nasljednik je ASP-a, ali se ne smatra njegovom
novom inačicom te on predstavlja budućnost web programiranja.
Literatura
1. http://www.pcchip.hr/vijesti/internet/internet-nije-world-wide-web
(4. travnja 2008.)
2. http://www.djurman.com/index.php?subaction=showfull&id=1164958937&archive=&
start_from=&ucat=7& (4. travnja 2008.)
3. http://bs.wikipedia.org/wiki/PHP (3. travnja 2008.)
4. http://www.poslovniforum.hr/about02/asp-456.asp (3. travnja 2008.)
5. http://www.webprog.tk/ (2. travnja 2008.)
6. http://student.mscommunity.net/Default.aspx?tabid=4182 (3. travnja
2008.)
7. http://www.asp.net (1. travnja 2008.)
PROČITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »