1. ŠTA JE INTERNET?
- Internet je svjetska računalna mreža
- Sačinjen je od mnogo nacionalnih mreža,te pruža ogromne količine
obavijesti,znanja, načina komunikacije i suradnje ljudi iz svih krajeva
svijeta.
- Internet je mreža takvih mreža, mreža kompjutora koji zajednički
dijele određene protokole.
Kako je nastao Internet ? ?
70-tih godina započinje program za razvoj tehnike i tehnologije radi
povezivanja različitih tipova računalnih mreža u vojne svrhe.
INTERNET kao globalna mreža omogućuje:
- jednak pristup informacijama pojedinca i zajednice u cijelom
svijetu;
- obrazovanje;
- poticanja kulturnog obogaćivanja;
- obavljanje gospodarske djelatnosti;
- obaviješteno sudjelovanje u demokratskom društvu;
Značaj:
SVATKO MOŽE SVIJETU PREDSTAVITI SVOJE
INTERESE I POKAZATI ZNANJE I KULTURU !!!
2. MOGUĆNOSTI INTERNETA
Online provjera znanja;
Online udžbenici;
Web CT;
Online tečajevi;
Kvizovi i testovi;
E-learning;
2.1. Online provjera znanja
Vrednovanje znanja studenata – nastavnih dobiva povratnu informaciju
o uspješnosti studenata (pojedinaca i grupe). Realiziranje prilagođavanja
kod obrazovnih prilagodljivih sustava. Pomoć studentima pri učenju
– studenti dobivaju povratnu informaciju o tome koliko su zaista naučili
gradivo.
2.2. Online udžbenici
Online udžbenici su obrazovni materijali široke namjene objavljeni
na Internetu. Pogodni su za brzo pretraživanje pojmova, a ispisan
i uvezna primjerak posjeduje sva svojstva klasičnog udžbenika. Objavljeni
su u obliku web stranica kao i u obliku prilagođenom za ispis.
Obrazovni cilj Edupointovih online udžbenika je na lak i pristupačan
način obraditi teme koje su najpotrebnije njihovim korisnicima. Kako
bi potrebna informacija bila pristupačna što većem broju korisnika,
korištenje online udžbenika maksimalno je pojednostavljeno.
Potrebna predznanja za korištenje Edupointovih online udžbenika uključuju
poznavanje rada s računalom i Internetom. Sadržaj online udžbenika
napisan je na jednostavan i razumljiv način te ne zahtijeva predznanje
iz tematike koju udžbenik obrađuje.
2.3. Web CT
WebCT, kao programski alat
za učenje na daljinu, je u upotrebi u CARNetu od jeseni 2000. godine.
Danas je WebCT sučelje raspoloživo na brojnim jezicima, a koristi
se u brojnim institucijama u preko 80 zemalja.
CARNetovu licencu mogu koristiti svi zaposlenici na hrvatskim visokim
učilištima, za neograničen broj tečajeva i sav potreban broj korisnika:
polaznika i nastavnika. Korištenje ove usluge se ne naplaćuje.
2.4. Online tečajevi
Praktično učenje koje ne ovisi o mjestu, vremenu ili tempu rada.
Odabir vlastitog stila učenja i aktivnu ulogu polaznika u kreiranju
vlastitog znanja. Jednoliku dostupnost tečajeva polaznicima iz čitave
Hrvatske, kao i skupinama kojima je klasično obrazovanje nedostupno.
2.5. E-learning
- engleski naziv e-learning; e-obrazovanje;
- prefiks ''e-''elektroničko (electronic);
- e-trgovina,e-bankarstvo,e-vlada;
- e-škola,e-sveučilište,e-kampus,e-knjižnica;
Najjednostavnije rečeno e-learning je učenje uz pomoć računala i,
vrlo često, Interneta.
Kad se neka ustanova odluči svoje obrazovne programe ponuditi putem
e-learninga, ima kao cilj poboljšati kakvoću obrazovanja.
Program za stjecanje certifikata E-learning Management omogućuje
stjecanje vještina i znanja potrebnih za učinkovitu implementaciju
e-learninga u obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj.
Slika 1. Proširena klasifikacija ili "vremenska crta" e-obrazovanja:
Uobičajeno navođenje dva pristupa:
1. hibridno obrazovanje ili nastava - kombinacija
klasične nastave u učionici i nastave uz pomoć tehnologija;
2. "čisto" e-obrazovanje - nezavisan oblik
nastave
3. TEHNOLOGIJE I OBRAZOVANJE
Obrazovanje je jedan od najvažnijih čimbenika odgovornih za razvoj
društva te je vrlo bitna njegova prilagodba promjenama koje donosi
današnje INFORMACIJSKO DOBA.
Suvremenom obrazovanju potreban je nov model učenja – aktivno učenje
koje se temelji na informacijskim resursima stvarnog svijeta.
Danas se sve više naglašava potreba za obrazovanjem zasnovanim na
metodama koje koriste informacijske i komunikacijske tehnologije.
U suvremenom obrazovanju potrebno je učiniti pomak od modela reprodukcije
znanja prema modelu izgradnje znanja, koji promatra nastavnike i studente
kao partnere u zajedničkom sudjelovanju na izgradnji baze znanja koju
treba usvojiti.
Tradicionalno obrazovanje temelji se na obrazovnoj paradigmi, koja
se naziva model reprodukcije znanja. Taj model polazi od pretpostavke
o znanju kao cilju koji treba postići. Svrha procesa učenja jest prenijeti
takvo statičko znanje od izvora znanja do studenta, koji je pasivni
primatelj znanja
4. INFORMACIJSKA, INFORMATIČKA PISMENOST
Tijekom posljednjega desetljeća stručnjaci ističu goleme potencijale
obrazovanja zasnovanog na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.
Međutim, činjenica je da te tehnologije još nisu na pravi način iskorištene.
Problem je u tome što nije dovoljno samo uvesti nove tehnologije u
obrazovanje kao sredstvo za organiziranje i distribuciju informacija,
nego je potrebno izmijeniti i sam način učenja.
Razvojem informatičke tehnologije sve se više susrećemo s pojmom
informatičke pismenosti, ali i širim pojmom informacijske pismenosti,
koja je osnova za razvoj suvremenog društva.
Informatička pismenost (eng. computer literacy) definira se kao sposobnost
korištenja računala i računalnih programa. Informacijska pismenost
(eng. information literacy) predstavlja uviđanje potrebe za informacijom
te posjedovanje znanja o tome kako naći, procijeniti i iskoristiti
najbolje i najnovije informacije koje su na raspolaganju kako bi se
riješio određeni problem ili donijela kakva odluka. Pri tome izvori
informacija mogu biti različiti: knjige, časopisi, računala, TV, film
ili bilo što drugo. Danas posebnu ulogu kao izvor informacija ima
Internet.
4.1. Informatička znanja kao preduvjet za informacijsku
pismenost
U današnje doba informatička pismenost bitan je preduvjet za informacijsku
pismenost, a posebno je potrebna pri pronalaženju informacija. Računala
omogućuju dostup do informacija u svako doba i sa svakog mjesta .
Iako je pronalaženje informacija samo jedna od sposobnosti koja čini
informacijsku pismenost, ipak je taj prvi korak nužan za prelazak
na kvalitetnu analizu i obradu informacija. Zato je važno krenuti
i s informatičkim opismenjivanjem studenata, ali je bitno napomenuti
da se tu ne smije stati. Nije dovoljno studente samo naučiti korištenju
računala i računalnih programa koji će im pomoći pri prikupljanju
i obradi informacija. Treba ih naučiti ne samo kako da prikupe informacije,
na primjer uz pomoć odgovarajućih internetskih programa, nego i kako
da ih iskoriste i transformiraju u znanje.
Informacijski pismena osoba razumije ulogu računala u procesu traženja
informacija, ali je isto tako svjesna kako uspješno pretraživanje
ovisi najviše o njoj samoj, a ne o tehnologiji koju koristi. Računalo
samo vraća one informacije koje su od njega zatražene, na primjer
pretraživanjem weba zadavanjem ključnih riječi određenoj tražilici.
Ako te riječi nisu adekvatno izabrane, rezultati koje tražilica prikupi
beskorisni su.
4.2. Koja znanja i vještine treba posjedovati informatički pismeni
student?
Osnovna informatička znanja i vještine koje treba posjedovati informatički
pismena osoba stalno se dopunjuju i usavršavaju jer moraju pratiti
brz razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT). Do prije
nekih desetak godina ta osnovna znanja uključivala su poznavanje računalne
konfiguracije i osnova korištenja operacijskih sustava, elementarnu
primjenu programa za obradu teksta, tablične proračune i izradu prezentacija
pomoću računala. Danas među osnovna znanja pripada i poznavanje Interneta
i njegovih servisa, a posebno komuniciranje elektroničkom poštom i
korištenje World Wide Weba. Uz dohvaćanje
WWW stranica važno je spomenuti i pretraživanje WWW-a uz pomoć tražilica
i tematskih kataloga, ali se čak već i objavljivanje sadržaja kreiranjem
HTML prezentacija može smatrati osnovnim informatičkim
znanjem.
Ta osnovna znanja trebala bi se u okviru odgovarajućih kolegija uključiti
u nastavne planove i programe svih studija.
Kad je riječ o studentima u informatička znanja trebalo bi ubrojiti
i znanja o ICT-u u obrazovanju te metodologiji korištenja tih tehnologija
u nastavi. Studente treba upoznati s primjenom ICT-a u obrazovanju
kao dopune klasičnom obrazovanju, ali i za obrazovanje na daljinu.
Neka od temeljnih znanja su: upotreba računala u nastavi i korištenje
edukativnih paketa kao pomagala, definicija, prednosti, nedostaci,
oblici, tehnologija i metode rada učenja i obrazovanja na daljinu,
testiranje i ispitivanje pomoću računala, korištenje alata za sinkronu
i asinkronu komunikaciju...
U današnje doba informatička pismenost bitan je preduvjet za informacijsku
pismenost, a posebno je potrebna pri PRONALAŽENJU INFORMACIJA.
OSNOVNA ZNANJA:
► poznavanje Interneta i njegovih servisa;
► komuniciranje elektroničkom poštom;
► korištenje World Wide Weba;
► pretraživanje WWW-a uz pomoć tražilica i tematskih kataloga;
5. INTERNET OBRAZOVANJE
Obrazovanje na internetu postalo je popularno zahvaljujući brzom
razvoju informacijskih tehnologija;
Nagli porast učenja putem Interneta se razvila zbog prednosti koje
pruža:
• omogućuje izbor mjesta, vremena i trajanja učenja
• pristup udaljenim korisnicima kojima je preskupo putovati
• velikim sustavom olakšava obuku velikog broja zaposlenika u kratkom
vremenskom roku
PREDNOSTI INTERNET OBRAZOVANJA:
Različiti mediji za prezentiranje sadržaja za učenje;
Dostupnost sadržaja online;
Interakcija: student-nastavnik, student-student, student- sadržaj;
Fleksibilnost-neovisnost o vremenu i prostoru;
Prilagođenost studentima;
NEDOSTATCI INTERNET OBRAZOVANJA:
Izoliranost pojedinca zbog nemogućnost kontakta uživo;
Potrebna jaka motiviranost studenata :oni studenti koji uče isključivo
putem Interneta češće odustaju od kolegija, pokazali su statistički
podaci;
Problemi vezani uz tehnologiju;
ZAKLJUČAK
Neprekidno povećavanje broja servera i njihovih korisnika pokazuje
da WWW nije samo "prolazna moda" može
se očekivati njegovo još intenzivnije korištenje.
Nove računalne platforme i povećanje propusnosti mreža omogućiti će
bolje korištenje postojećih kao i razvoj novih programa; Učenje preko
interneta veoma je jednostavno i omogućuje svima, a posebno onima
koji su udaljeniji lakše i jednostavnije učenje.
LITERATURA:
1. http://www.carnet.hr/tematski/elearning/stoje?CARNetweb=ecdf15cf0a5ff96400610297261e7a2e,
ponedjeljak, 3.0žujak 2008.,20.22h
2. http://www.carnet.hr/ela/programi/manager, 3.3.2008,20.37h
3. http://webct.carnet.hr/wct/owebctu.html, 3.3.2008, 20.33
4. http://www.next.hr/index.php?lang=hr&grupa=3&kat=8&clanak=000038ee,
3.3.2008, 20.53
5. http://www.poslovniforum.hr/about02/ob_934.asp, 3.3.2008, 21.04h
6. http://www.carnet.hr/edupoint/onlineudzbenici, 3.3.2008
7.http://www.skole.hr/svastara/tehnologija?news_hk=5299&news_id=985&mshow=358#mod_news,
3.3.2008, 21.12h
8. J. Mesarić., M. Zekić-Sušac, B. Dukić, „PC U UREDSKOM POSLOVANJU“,
Osijek,2001., NOVI TIME d.o.o., Đakovo (str.209)
9. http://www.fsb.hr/library/Internet,%20web.php, petak 14.03.2008.,
15.06 h
PROČITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|