WebCT alat za e-učenje
1. Uvod: Što su e-alati?
Što su alati za e-učenje?
- Programi i podaci korišteni u treningu temeljenom
na računalu
- Edukacijski softver: računalni softver dizajniran za edukaciju
- Skup medija, knjiga, ilustracija, vrpca i računalnih programa potrebnih
za davanje instrukcijskog modula
Trenutno postoji nekoliko različitih definicija alata
za e-obrazovanje (eng. courseware tool), no još uvijek ne postoji jedinstvena
definicija. Neke od definicija ponuđene na Internetu:
- izvođenje obrazovnog procesa uz pomoć informacijsko-komunikacijske
tehnologije
- Izvor: časopis Edupoint
- Programi i podaci korišteni u treningu temeljenom na
računalu.
- Izvor: The Free On-line Dictionary of Computing
- Edukacijski softver: računalni softver dizajniran za
edukaciju. Izraz je dobiven spajanjem pojmova course (tečaj) i software
(softver).
- Izvor: Encarta
- Softver dizajniran za edukacijske namjene
- Izvor: Ultralingua.Net
- Skup medija, knjiga, ilustracija, vrpca i računalnih
programa potrebnih za davanje instrukcijskog modula. Ime implicira da
postoji softverska komponenta.
- Izvor: nepoznat
- Drugi naziv za instrukcijski softver, alat za e-obrazovanje
može biti u obliku CD-ROMa, web stranice, diskete, instrukcijskog videozapisa
ili programa za učenje. Alati za e-obrazovanje se često koriste za obrazovanje
ljudi u korištenju računalnih poslovnih aplikacija, a označava pomoćni
materijal u tečajevima korištenja računala.
- Izvor: NetLingo Classification
Ovo su samo neki od trenutno raspoloživih alata za e-learning na tržištu:
- Moodle
- WebCT
- Bazzar
- College
- eLearner
- FirstClass
- IntraLearn
- LotusLearningSpace
- LotusSameTime
- Tutor
- dotLRN
- Fledge
- Ilias
CARNet je nabavio licencu za korištenje jednog od vodećih
e-alata WebCT koji je u upotrebi u CARNetu od jeseni 2000. CARNet je
nabavio licencu WebCT softvera za neograničen broj tečajeva i ograničen
broj korisnika (studenata i nastavnika).
CARNetovu licencu mogu koristiti svi zaposlenici na hrvatskim visokim
učilištima, za neograničen broj tečajeva i sav potreban broj korisnika:
polaznika i nastavnika. Korištenje ove usluge se ne naplaćuje.
CARNet u svrhu pružanja podrške održavanju nastave na daljinu osigurava:
• Licence za korištenje WebCT alata: dizajnerske licence koje predavaču
omogućuju izradu i izviođenje online tečaja; studenske licence koje
studentima omogućuju pristup materijalima, komunikaciju s predavačem
I drugim studentima te praćenje vlastitig napretka; smještaj obrazovnih
materijala na CARNetovom poslužitelju; potrebnu edukaciju za korištenje
WebCT alata; tehničku podršku putem online helpdeska.
Slika 1. Testirani alati
2. Povijest webCT-a
WebCT (Web Course Tools) je razvijen na University of British Columbia
1995. godine. Razvili su ga zaposlenici računalnog odjela tog sveučilišta
predvođeni Murray W. Goldbergom. U svom početku WebCT je razvijen za
potrebe sveučilišta kako bi se predavačima olakšalo postavljanje materijala
na web. Ovakav sustav razvijen je nakon što se primjetilo da autori
trebaju više vremena za postavljanje materijala nego što ga trebaju
za samo predavanje i radu sa studentima.
Kako bi WebCT bio što bolji Murray W. Goldberg je pozvao druge predavače
da isprobaju njegovo rješenje koje se nalazilo na sveučilišnom serveru.
Takav pristup i razvoj je trajao dvije godine.
1997. godine, zajedno s predavačem Sasanom Salarijem, Murray stvara
tvrku WebCT, a 1999. se udružuju s tvrtkom Universal Learning Technology.
Murray time postaje predsjednik tvrke WebCT/Canada. U siječnju 2000.
tvrtka pokreće web sjedište na adresi WebCT.com koji predstavlja podršku
za korištenje WebCT-a, ali i edukaciju općenito.
Danas je WebCT sučelje raspoloživo na brojnim jezicima,
a koristi se u brojnim institucijama u preko 80 zemalja.
Slika 2. webCT
3. Što je webCT?
WebCT je programski alat koji se koristi za održavanja nastave na daljinu
(ukoliko su nastavnik i studenti prostorno udaljeni) ili kao dopuna
klasičnim tečajevima i klasičnom načinu obrazovanja. Pri tome se koriste
multimedijalne mogućnosti koje WebCT i internet tehnologije omogućuju.
WebCT je sastavljen od nekoliko zasebnih programskih alata. Pristup
svim dijelovima ostvarujete odabirom odgovarajuće ponuđene mogućnosti.
Ovdje su navedene najčešće korištene mogućnosti.
• PROVJERA ZNANJA
Provjera znanja vam omogućava polaganje online ispita. Vrijeme kada
je moguće polagati provjeru znanja, način polaganja i broj mogućih izlazaka
na pojedinu provjeru znanja će vam reći vaš predavač.
Vrijeme trajanja provjere znanja, mogućnost pregledavanja točnih rezultata
i prikaz postignutog uspjeha određuje predavač u postavkama provjere
znanja.
Slika 3. Provjera znanja
• MAIL (e – Pošta)
WebCT sadrži alat za internu komunikaciju između predavača i studenata.
Koristeći ovaj alat možete razmjenjivati sve poruke, ali i datoteke
s drugim studentima.
Alat koji je ugrađen u WebCT je odvojen od vašeg E-maila koji inače
koristite i nije mu moguće pristupati putem drugih mail programa kao
što je na primjer: Microsoft Outlook Express ili Mozilla Thunderbird.
Slika 4. Mail
• FORUM
Forum vam omogućava da svoje upite, sugestije i komentare objavljujete
javno. Na ovaj način vaše pitanje vidi i može odgovoriti predavač, ali
i drugi studenti koji s vama prate tečaj.
Slika 5. Forum
• CHAT
Alat ćaskanja omogućava izravnu komunikaciju predavača i studenata kao
i međusobnu izravnu komunikaciju studenata. Ćaskanje, osim razmjenjivanja
tekstualnih poruka, omogućava i djeljenu aplikaciju elektroničke ploče
koja svim sudionicima omogućava razmjenu grafičkih informacija.
Slika 6. Ćaskanje
• OCJENE
WebCT u sebi sadrži mogućnost pregledavanja postignutog uspjeha. Ova
mogućnost prikazuje ocjene koje je WebCT dodijelio automatskom podjelom
ocjena kao i ocjene koje je dodatno upisao vaš predavač.
Slika 7. Ocjene
3.1. Što omogućuje webCT?
- obogaćivanje klasičnog tečaja multimedijalnim elementima
- ocjenjivanje znanja polaznika testovima i zadacima
on-line
- samoprocjena znanja za studente
- stvaranje indeksa i rječnika važnijih pojmova koji se pojavljuju u
lekcijama
- integriranje postojećih web resursa u tečaj
- komunikaciju polaznika tečaja međusobno i s nastavnikom kroz forume
ili chat
Program omogućuje nastavniku promjene na tečaju u bilo
koje vrijeme. Promjene napravljene na tečaju mogu i ne moraju odmah
biti vidljive svim studentima. Pristup WebCT tečajevima je autoriziran.
Svaki polaznik ili nastavnik imaju vlastito korisničko ime i lozinku
za pristup WebCT-u.
12. listopada 2005. najavljeno je spajanje dvije vodeće svjetske kompanije
iz područja alata za e-learning Blackboarda i WebCT-a, pod brandom Blackboard
Inc.
Slika 8. webCT
4. Online nastava
4.1. Online nastava i promjena u učionici: “transrazredni” nastavnik
u doba interneta
Online nastava i nastava u učionici često se promatraju i proučavaju
kao dva odvojena svijeta. U prošlosti, većina ovih studija bila je usporedna
— Je li online nastava nekog predmeta više ili manje učinkovita od nastave
u učionici istog predmeta? — iako je težište sve više na ocjenjivanju
svake od njih unutar vlastitih okvira. To jest napredak, ali dva okruženja
još se uvijek razmatraju zasebno. Ipak, iako se nastava u učionici i
online nastava zaista odvijaju u odvojenim okruženjima, društveno područje
nastavnika koji ih drži sve se više odnosi na oba okruženja.
" Transrazredni" nastavnik koji se kreće između dvaju okruženja
prenoseći ideje, strategije i postupke iz jednoga u drugo, mentalni
je migrant. Preobrazbe — nastavnika i nastave do kojih dolazi u ovim
migracijama i dvosmjernim interakcijama između nastave u učionici i
online nastave predstavljaju središte ove studije.
U istraživanju na kojemu se ovaj članak temelji promatran je cijeli
migracijski put 215 nastavnika Virtualne srednje škole koji su odgovorili
na anketu usmjerenu na promjene u njihovoj nastavnoj praksi, s kretanjem
nastave (i nastavnika) od klasične učionice prema online okruženju i
natrag.
Virtualna srednja škola ne dopušta nastavniku da nastavu u učionici
naprosto uvozi na veliko u online okruženje. Kako nastavnici prilagođavaju
svoje kolegije online okruženju, prisiljeni su preispitivati dizajn
online kolegija, ponovo razmatrati strategije nastavnog plana i donositi
mnoge odluke o tome što treba izbaciti a što zadržati, što dodati a
što zamijeniti. Bez obzira koriste li nastavnici vrste pedagogije koje
zagovara Virtualna srednja škola ili su ih naučili na tečaju stručnog
usavršavanja, njihovi dovršeni kolegiji rezultat su intenzivnog razmišljanja
i izrazito se razlikuju od kolegija koje su držali u učionici
4.2. Održavanje online nastave
Iako dizajniranje online nastave predstavlja izazov, upravo održavanje
nastave navodi nastavnike da preispituju neke od temeljnih razlika u
učionicama. Prilikom migracije u online okruženje nastavnici shvaćaju
da se cijelom nizu pitanja — uključujući komunikaciju između nastavnika
i učenika te komunikaciju između učenika, opsegu i prirodi razmišljanja,
odgovornosti učenika i ocjenjivanju — mora pristupiti drukčije nego
u nastavi u učionici. Održavanje online nastave potaknulo je nastavnike
na razvijanje načina komuniciranja s učenicima koje nisu mogli vidjeti,
zatna pronalaženje načina da saznaju ispunjavaju li potrebe učenika,
te ocjenjivanje jesu li i što učenici naučili.
Slika 9. Videokonferencija
4.3. Pitanja o glavnim izazovima online nastave koje su si nastavnici
postavili
Kako nastavnici poučavaju bez osobne komunikacije?
U online okruženju nastavnici su se borili s pronalaženjem načina da
dopru do učenika i ocijene ih, s obzirom da s njima nisu mogli svakodnevno
komunicirati licem u lice.
• Kako nastavnici daju dovoljno jasne upute?
Online nastavnici također su se morali suočiti s malo drugačijim problemom
u smislu komunikacije između nastavnika i učenika: kako dati dovoljno
izričite upute da ih učenici mogu slijediti. To je posebno bio problem
nastavnicima čija je nastava u učionici imala interaktivni aspect.
• Kako nastavnici mogu znati kada su njihovi učenici zbunjeni?
U klasičnim učionicama nastavnici vide da su njihovi učenici zbunjeni
po njihovim pitanjima ili izrazima lica, no u online nastavi ova vrsta
pravovremenog ocjenjivanja mora se provesti kroz tekst, što je predstavljalo
određene izazove.
• Kako nastavnici potiču sve učenike na sudjelovanje?
Ovi nastavnici bili su zaokupljeni time da osiguraju sudjelovanje svih
učenika u raspravama i da komunikacija između učenika, osobito na forumima
za raspravu, predstavlja smisleno iskustvo u učenju.
• Kako nastavnici upravljaju tempom i sustavom podrške učenju?
Neke od ispitanika brinuo je gubitak fleksibilnosti u organizaciji kolegija,
što je bio rezultat planiranja cijeloga kolegija unaprijed (zahtjev
Virtualne srednje škole), te se nisu mogli pravovremeno prilagoditi
učenicima. Ovaj problem pojavio se u njihovim opisima nastojanja određivanja
tempa kolegija, kako raspodijeliti kolegij u upravljive dijelove, kako
postaviti sustav podrške učenju te kako organizirati grupe.
• Kako nastavnici znaju da učenici uče?
Mnogi nastavnici brinuli su o tome kako mogu procijeniti jesu li njihovi
online učenici naučili ono što su nastavnici željeli da nauče.
4.4. Sudjelovanje na nastavi
Da bi bili uspješni u online nastavi, učenici moraju biti samomotivirani,
dobro organizirani i neovisni usvajatelji znanja; istodobno, pohađanje
online nastave može pomoći učenicima da razviju ta svojstva. Povrh toga,
učenici se ne mogu osloniti na svoj šarm ili roditeljsku intervenciju
za pomoć u pregovaranju oko zakašnjelih zadataka ili lošeg rada. Te
je nastavnike online nastava dovela do suptilne, ali vjerojatno dalekosežne,
promjene u stavovima prema svojim učenicima iz klasičnih učionica, jer
ih je online nastava navela da shvate da mogu zahtijevati više samostalnog
rada. Ta je spoznaja u klasičnoj učionici bila popraćena prelaskom na
pedagogiju više usmjerenu na učenika.
4.5. Samostalno učenje
Da bi bili uspješni u online nastavi, učenici moraju biti samomotivirani,
dobro organizirani i neovisni usvajatelji znanja; istodobno, pohađanje
online nastave može pomoći učenicima da razviju ta svojstva. Povrh toga,
učenici se ne mogu osloniti na svoj šarm ili roditeljsku intervenciju
za pomoć u pregovaranju oko zakašnjelih zadataka ili lošeg rada. Te
je nastavnike online nastava dovela do suptilne, ali vjerojatno dalekosežne,
promjene u stavovima prema svojim učenicima iz klasičnih učionica, jer
ih je online nastava navela da shvate da mogu zahtijevati više samostalnog
rada. Ta je spoznaja u klasičnoj učionici bila popraćena prelaskom na
pedagogiju više usmjerenu na učenika.
5. E-learning
E-learningom se može zvati objava nekih obrazovnih materijala na Internetu
ili intranetu ustanove čiji polaznici dolaze redovito na nastavu u učionicu,
ali i programi koji se u potpunosti odvijaju putem Interneta i čiji
se polaznici i nastavnici nikad neće sresti.
E-learning nalazi svoju primjenu i na prostorima u kojima obrazovanje
na daljinu gotovo nije ni postojalo (npr. Hrvatska), te u situacijama
gdje nema fizičke udaljenosti između nastavnika i polaznika, već se
računalna tehnologija koristi radi bolje vizualizacije nekih procesa
koje je nemoguće izvesti u učionici (npr. opasni kemijski eksperimenti
i sl.).
Slika 10.e-learning
5.1. Spremnost Hrvatske za e-learning
Na sreću, u Hrvatskoj je relativno rano prepoznata važnost potrebe za
izgradnjom adekvatne informacijsko-komunikacijske infrastrukture što
je vidljivo po dokumentu pod nazivom “Strategija razvitka Republike
Hrvatske – Hrvatska u 21. stoljeću” iz 2001. godine. U ovom dokumentu
istaknuto je da Republika Hrvatska informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu
mora graditi na općim tehnološkim i tržišnim načelima kako bi svojim
građanima omogućila pristup i sudjelovanje u informacijskom društvu.
Program e-Hrvatska 2007. je izrađen u svrhu transformiranja hrvatskog
društva u informatičko društvo, a temelji se na projektu Europske Unije
„e-Europe 2005“ kako bi Hrvatska uspjela slijediti globalne trendove.
Kroz mandatno razdoblje Vlade RH od 2003.-2007. zacrtano je kako će
program e-Hrvatska omogućiti:
- informatizaciju hrvatskog školstva u sklopu ukupne modernizacije naobrazbe,
te će razviti sustav obrazovnih programa putem Interneta za široku uporabu
i kontinuirano obrazovanje;
- online pristup zdravstvenim uslugama i omogućiti pružanje kvalitetne
medicinske pomoći neovisno o tome gdje je pacijent prijavljen;
- izgradnju i opremanje znanstveno-poslovnih parkova širom zemlje u
kojima će po završetku studija mladi poduzetnici u dvogodišnji besplatni
najam dobiti prostor i opremu za pokretanje samostalnog posla u području
informatike. u razdoblju od 2004. do 2007. godine, uspostavljanje i
umrežavanje sustava koji će svakom građaninu omogućiti da putem Interneta
koristi usluge u javnoj upravi, zdravstvu, školstvu i pravosuđu. Građanin
će dobiti mogućnost putem Interneta obavljati komunikaciju s javnom
upravom, tražiti i primati raznovrsne dokumente, potvrde i rješenja
te informacije o djelovanju vlasti.
-Suradnjom države, privatnog kapitala, iseljene Hrvatske i međunarodnih
financijskih institucija osnovat će se fondovi za izgradnju takvih centara;
Slika 11. WebCT
5.2. E – learning za darovite srednjoškolce
Darovitost je fenomen i čudo koje se stalno događa u našim školama,
u našoj okolici. U svakoj generaciji učenika postoji nekoliko postotaka
djece koja pokazuju znake darovitosti. Broj takvih učenika nije velik,
ali svaki takav učenik je mali dragulj kojeg valja čuvati i brusiti
ne bi li zasjao punim sjajem na radost i dobrobit njegovu, njegove obitelji,
njegove škole, ali i šire – društva, a ponekad i čovječanstva.
Postavlja se pitanje na koji način pristupiti darovitom djetetu, kako
zadovoljiti njegove potrebe, kako mu pružiti podršku i omogućiti razvoj
njegovih sposobnosti i realizaciju njegovih potencijala. Darovita su
djeca drugačija od većine svojih vršnjaka. No, ona su i međusobno vrlo
različita. Općenito se može reći da je svako darovito dijete 'priča
za sebe' te ima specifične potrebe kojima nije lako automatski odgovoriti.
5.3. Online tečajevi za darovite učenike
Značajna je vjerojatnost da su darovita djeca koja su zainteresirana
za neko područje (glazba, astronomija, fizika, poezija…) međusobno prostorno
udaljena i da u svojoj neposrednoj okolini mnogi od njih nemaju odgovarajuću
osobu (nastavnika, psihologa, pedagoga) koji bi imao dovoljno vremena,
volje i znanja za kvalitetan rad s njima. U takvim je uvjetima e-učenje
u obliku online tečajeva povoljan oblik rada.
Online tečaj za darovite srednjoškolce okupio bi grupu darovitih učenika
koji su zainteresirani za neko područje. Budući da postoji dosta područja
interesa darovite djece, trebalo bi im ponuditi različite tečajeve (s
različitim temama), a bilo bi poželjno da su ti tečajevi povezani unutar
nekog šireg virtualnog okružja za učenje (VLE) kako bi polaznici raznih
tečajeva imali i zajedničke aktivnosti te međusobno komunicirali.
Neophodno je da pripremu i provedbu tečajeva rade timovi stručnjaka.
U takvim bi timovima trebali sudjelovati:
• psiholozi i pedagozi koji se teorijski i/li u praksi bave radom s
darovitom djecom
• stručnjaci za online učenje (za pedagoška, tehnološka i slična pitanja)
• predmetni/područni stručnjaci (nastavnici, znanstvenici, sveučilišni
profesori, asistenti, studenti).
Online tečaj bio bi 'smješten' u virtualno okružje za učenje (VLE) u
sklopu kojega bi se odvijale različite aktivnosti polaznika (i mentora
koji vode i prate rad učenika) – od obrazovnih preko socijalnih do odgojnih
aktivnosti. Polaznici bi razvijali svoje kognitivne sposobnosti, a radilo
bi se i na njihovim emocionalnom i socijalnom razvoju. Oni bi komunicirali
međusobno i s mentorima po pitanjima predviđenih (i nepredviđenih!)
sadržaja i po pitanjima koja nisu u izravnoj funkciji stjecanja odnosno
konstrukcije znanja, nego se tiču njihovih ostalih potreba.
VLE omogućuje različite kanale komunikacije sudionika obrazovnog procesa
i osigurava praćenje rada i napretka polaznika čime je omogućena individualizacija
"nastave" koja je praktički nužna kod rada s darovitima.
E-učenje predstavlja, mogućnost korištenja različitih tehnologija za
izvedbu "nastave" i zadatak dizajnera tečaja bio bi njihovo
maksimalno iskorištavanje kako bi rad s darovitom djecom bio optimiziran.
Ovakav bi oblik rada s darovitima omogućio da roditelji, nastavnici
i školska stručna služba budu oslobođeni (rasterećeni) dijela posla
s darovitima. To ne znači da njihova pomoć u cijelom procesu nije potrebna.
Oni i dalje imaju važnu ulogu u razvoju darovitosti i darovitih.
Zaključak
WebCT je programski alat koji se koristi za održavanja nastave na daljinu
(ukoliko su nastavnik i studenti prostorno udaljeni) ili kao dopuna
klasičnim tečajevima i klasičnom načinu obrazovanja.
WebCT je po broju institucija koje ga koriste i po broju funkcionalnosti
koje pruža nastavnicima i studentima jedan od vodećih svjetskih alata
za e-učenje i učenje na daljinu. Razvijen je na Sveučilištu British
Columbia u Kanadi, nakon čega ga nastavlja razvijati tvrtka istog imena.
Početkom 2004. koristilo ga je više od 2.800 institucija u svijetu,
160.000 nastavnika i više od 8.500.000 studenata. Prema Gartneru, to
je alat s najviše instalacija pri implementacijama sustava za e-učenje
na institucionalnoj razini u svjetskom visokom školstvu i najzastupljeniji
je alat na sjevernoameričkom i europskom tržištu. Odlikuje ga velika
mogućnost integracije s raznim sustavima za autorizaciju i autentikaciju,
te studentskim informacijskim sustavima.
WebCT je u hrvatskoj akademskoj zajednici prisutan od 2000. godine.
U studenom 2004. godine bilo je registrirano 143 on-line kolegija, 206
nastavnika - autora sadržaja, 41 njihovih asistenata te više od 2.300
studenata. Od lipnja 2004. brigu o dijelu poslova podrške za WebCT akademskoj
zajednici Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet je prepustio
Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Za nastavnike i studente hrvatskih
visokoškolskih institucija te srednjih i osnovnih škola, korištenje
WebCT-a je besplatno.
Od 30. rujna 2004., završetkom projekta lokalizacije WebCT-a, koji je
kao podizvođač obavila tvrtka Ad Hoc d.o.o., on je dostupan na hrvatskom
jeziku, što omogućuje njegovo korištenje i od velikog broja nastavnika,
studenata i učenika kojima je engleski jezik sučelja WebCT-a do sada
otežavao učenje i poučavanje.
E-učenje je još uvijek velika nepoznanica u našim područjima. E-nastava
je prilagodljiva korisnicima , vremenski ih ne ograničava i financijski
je prihvatljiva te je ona budućnost obrazovanja.
Literatura