VIRTUELNE ZAJEDNICE

Šta napisati u uvodu u virtuelne zajednice? Otkad je svijeta i vijeka ljudi su se okupljali u zajednice. Prvo oko vatre, a onda u plemena, sela, gradove i tako dalje. Svako vrijeme nosi svoje, pa tako i informatičko doba. Ljudi se i dalje okupljaju u zajednice, samo se način okupljanja promijenio. Vidjećemo neke od načina na koje ljudi provode vrijeme sami, a zajedno, u virtuelnim zajednicama.

2. POJAM VIRTUELNE ZAJEDNICE

Oksfordski rječnik definiše pojam virtuelno kao nešto što „fizički ne postoji, ali uz pomoć softvera se načini stvarnim“ . To se može primijeniti i na kovanicu virtuelne zajednice. „Virtuelne zajednice su društvena okupljanja ljudi, koja se stvaraju na Internetu, kada dovoljno ljudi nastavi sa javnim diskusijama dovoljno dugo, sa dovoljno ljudskih osjećaja, da stvori mreže ličnih odnosa u virtuelnom prostoru“ , kaže Howard Rheingold u svojoj knjizi Virtuelne zajednice. Šta je onda virtuelna zajednica? Pa upravo to, ljudi koji se na Internetu okupljaju da bi razgovarali, igrali se, razmjenjivali slike, filmove i mišljenja. U čemu se razlikuje od stvarne zajednice? Ne razlikuje se mnogo. Medij komunikacije je možda različit, ali ljudi su isti. Svakome je ponekad potrebno da sa nekim porazgovara, da se na nekog požali, ili da se nekom pohvali.

2.1. PRIMJERI VIRTUELNE ZAJEDNICE

2.1.1. SAJTOVI ZA DRUŽENJE

Najpoznatiji sajt za druženje danas je Facebook (www.facebook.com). Osnovan od strane Marka Zukeberga dok je studirao na Harvardu, ovaj sajt trenutno ima oko 600 miliona članova . Na njemu je moguće slati poruke, lajkati status i poruke drugih, i postavljati slike i linkove na video isječke.
Facebook nije bio prvi sajt za druženje. Prije njega je bio popularan sajt www.myspace.com. Ipak, s vremenom je popularnost Myspace sajta opala, i Facebook je preuzeo vodeću poziciju. Jedna od razlika između sajta Myspace i Facebooka je ta, što se na prvom od vas očekivalo da se predstavite nadimkom, a na drugom punim imenom i prezimenom. Osim toga, na Myspace sajtu ste mogli da postavite animiranu pozadinu, da postavite muziku koja bi počela da svira po učitavanju stranice, zajedno sa animiranom pozadinom, što je sve zajedno otežavalo korištenje stranice. Često se znalo desiti da odjednom počnu da sviraju dvije različite muzičke numere, što je zbunjivalo korisnike.
I Google je pokušao da napravi sajt sličan kao Facebook, nazvavši ga Buzzz (www.google.com/buzz). Sajt je od početka praćen problemima sa privatnošću. Vaši kontakti sa Google maila su pratili vašu aktivnost na Google Buzz sajtu, što se nekima baš i nije dopalo . Google je kasnije promijenio pravila u vezi sa sigurnošću, ali nisu uspjeli da dostignu popularnost Facebooka.
Postoje i sajtovi kojima je cilj pronalaženje partnera, kao što je www.match.com. Slično kao i na drugim sajtovima, popunjavanjem vlastitih podataka, i osobina koje tražite, u mogućnosti ste da pronađete osobu koja je (možda) prava za vas. Većina ovakvih sajtova je besplatna, mada ima i onih kod kojih je za članstvo potrebno izdvojiti određenu sumu novca.

2.1.2. INTERNET FORUMI

Na Internet forumima možete da razmjenjujete poruke sa vašim prijateljima. Kao takvi, oni su nastavak newsgroupa , koje su danas gotovo nepostojeće. Za razliku od, recimo, komunikacija putem glasa, ili videa, poruke na forumima ostaju i nakon što vi odete offline. Većina foruma su napravljena tako da im svi mogu pristupati, mada postoje i forumi kod kojih je potrebna registracija da bi se mogao pročitati sadržaj, ili pristupiti prikačenim dokumentima.
Pojedini forumi se koriste i za razmjenu programa, najčešće neautorizovanu (piratsku). Isti često prelaze na novu adresu, budući da agencije za borbu protiv piratstva, kao Business Software Alliance (www.bsa.org), traže da se forumi zatvore.

2.1.3. SOBE ZA ĆASKANJE

Nekada davno, kod nas je bio najpopularniji chat (eng. ćaskanje) servis SerbianCaffea na adresi http://www2.serbiancafe.com/lat/chat . Danas ljudi ne koriste chat toliko često. Opis sobe za ćaskanje bi glasio ovako: Sa lijeve (ili desne) strane programa se nalazi lista korisnika, na dnu se nalazi prostor u koji upisujete tekst, a glavni dio ekrana zauzimaju vaše poruke, i poruke vaših sagovornika. Budući da je komunikacija pisana, izražavanje osjećanja nije moguće glasom. Zato se razvilo izražavanje osjećaja pomoću pisanih znakova, takozvanih emotikona . Osmjeh se izražava sa :). Zašto ovako? Pa ako malo zaokrenete glavu, vidjećete da znak liči na oči i usta koja se osmjehuju. Oznaka za tužno lice je :(, namigivanje je ;), i tako dalje.
Jedan od najčešće korišćenih programa je ćaskanje je MIRC Chat program (http://www.mirc.com/). Program je veoma popularan, iako je za korištenje potrebno kupiti licenciranu verziju. Postoji i veliki broj drugih programa za ćaskanje, od kojih su neki besplatni.

2.1.4. ONLINE KOMPJUTERSKE IGRE

Nakon što su porazgovarali online, virtuelne komšije su pomislile: „Zašto se ne bi malo i poigrali?“. Nakon toga smo dobili i online kompjuterske igre. Nije baš bilo tako, ali činjenica je da su online kompjuterske igre odavno postale industrija sa ogromnim prihodima.
Najpoznatija online igra je World of Warcraft (http://eu.battle.net/wow/en/). Igra pripada tipu igara Massively multiplayer online game – igra koju igra veliki broj igrača. U oktobru 2010 ova igra je imala 12 miliona korisnika . Svaki od korisnika vodi svog virtuelnog predstavnika, pomoću kojeg se bori sa drugim igračima, sarađuje sa njima, ili se zajedno bore protiv kompjuterskih vođenih neprijatelja.
Još neke od poznatijih igara su Counter Strike Source (http://store.steampowered.com/css), u kojem se dva tima igrača bore za pobjedu na određenoj mapi. Mapa predstavlja mjesto događaja, tipa skladište ili aerodrom.

2.1.5. RAZVOJ PROGRAMA PUTEM VIRTUELNE ZAJEDNICE

Primjer virtuelnih zajednica je i razvoj programa putem virtuelnih zajednica programera. U pitanju su najčešće programi kod kojih je izvorni kod programa dostupan svima. Jedan od primjera ovakvog razvoja programa je Linux distribucija Debian (http://www.debian.org/). Osim toga, čak i jezgro (eng. kernel) operativnog sistema Linux (http://www.kernel.org/), se razvija putem virtuelne zajednice programera, koji najčešće nisu u istom gradu, državi, a ponekad niti na istom kontinentu.

2.1.6. ANONYMOUS

Pored pozitivnih primjera, postoje i negativni. Jedan od takvih je i grupa Anonymous. To je grupa labavo povezanih ljudi koja svojom brojnošću provodi vlastitu „pravdu“ na Internetu. Najčešće uzrokuju pad Internet servera firmi za koje smatraju da su prekršile njihovo viđenje etičkog koda. Neki od ovakvih primjera su napad na servere Sony Playstation Networka, ili pokušaj napada na Amazonove servere ili Paypal servere. U slučaju Paypal, smatrali su da firma Paypal nije trebala da zatvori dotok uplata za sajt Wikileaks.com. U slučaju Playstation, smatrali su da je firma Playstation pogriješila što je podigla tužbu protiv Georgea Hotza zbog navodnog razbijanje zaštite na Playstation konzoli. Anonymous tvrdi da, iako su napali Sony Playstation Network, nemaju ništa sa krađom korisničkih naloga, i informacija o kreditnim karticama.

3. RAZMJENA SADRŽAJA PREKO INTERNETA

Razmjena sadržaja je bila otežana prije nego što je broadband (eng. širokopojasni) Internet postao odomaćen. Sada, međutim, kada je normalno da imamo Internet velike propusnosti u kućama, razmjena sadržaja je olakšana. Jedno vrijeme je bilo popularno i primanje podataka sa Interneta preko satelita , ali pojavom ADSL (eng. Asymmetric Digital Subscriber Line = asimetrična digitalna linija za korisnike), takvi načini prenosa sadržaja postaju prevaziđeni.

3.1. WEB LOG – BLOG

Izraz blog je nastao spajanjem dva izraza: web i log. Web na engleskom jeziku znači mreža, a log znači zapis. Kada ta dva izraza spojimo, dobijemo izraz blog – zapis na mreži. Postoji jedan broj sajtova na koje možete postaviti vaš blog, i obogatiti Internet još jednim autorskim djelom. Poznatiji hostovi (eng. host=domaćin, onaj ko daje mjesto za postavljanje strana) su: www.blogger.com, www.blog.hr.
Neko vrijeme se smatralo da su blogovi opasnost za novinare i novinske izdavače. To se nije desilo. Većina blogera nakon nekog vremena ili pređe na plaćeni posao, tj. počne pisati za firmu koju ih plaća, ili jednostavno prestanu dodavati novi sadržaj na svoj blog. S vremenom ljudi shvate da blog, kao i svaki drugi posao, zahtijeva trud. Bez konstantnog dodavanja novog sadržaja, broj čitalaca opada, a time i želja blogera za održavanje bloga.
Poznati blog je i http://perezhilton.com/, na kojem se objavljuju najnoviji tračevi. Iako je ovaj sat veoma popularan, to ne znači da se blogovi ne mogu koristiti i u drukčije svrhe. Na primjer u svrhu umjetnosti.
Neki od pisaca, kao Amanda Hockings, shvataju moć blogera. Da li je to širenje sadržaja, ili širenje spoznaje o sadržaju? Amanda Hockings kaže: „A onda, u junu, desilo se nešto zaista čarobno. Otkrila sam blogere, koji pišu o knjigama koje su pročitali. Nisam imala pojma da takvi ljudi postoje. Ljudi koji samo pročitaju knjigu, i onda pišu o njoj na blogu. Ne mislim "samo". Koriste svoje slobodno vrijeme da razgovaraju o knjigama, i da se povežu sa onima koji ih prate, piscima i drugim čitaocima"
Postoji i veliki broj umjetnika koji koriste blog da bi podijelili svoje radove sa publikom. Najčešće se radi o likovnoj ili muzičkoj umjetnosti. Jedna takva lista umjetnika se može naći na http://artistswhoblog.blogspot.com/ .
Blog se često koristi i u marketinške svrhe, u cilju promovisanja proizvoda ili usluga, kao na primjer http://googleblog.blogspot.com/. U pitanju je blog firme Google o njihovim proizvodima i uslugama. Ili http://blog.ovi.com/, blog kompanije Nokia. Na njemu možete naći informacije o programima i igricama za Nokia telefone.
Još jedna vrsta blogginga, poznatija kao microblogging, je Twitter (http://twitter.com/). Za razliku od „punokrvnog“ bloga, twitterom se šalju micro obavijesti, koje obično sadrže manje količine podataka. Najčešće se opisuju dnevne aktivnosti, tipa gdje je neko i šta radi.

3.2. PODCAST

Podcast označava audio ili video fajlove koji se mogu skinuti preko Interneta. Za razliku od uobičajenog skidanja fajlova putem web adrese za svaki faj, adresa podcast fajlova se najčešće daje kroz formu RSS feeda . RSS feed znači Really Simple Syndication (eng. stvarno jednostavna distribucija vijesti).
Naziv podcast dolazi od kovanice Ipod + casting (eng. casting = emitovanje). Prvi podcasti su se prenosili na program Itunes, a sa njega na Ipod . Danas više Ipod nije obavezan, (mada je poželjan), a podcaste možete naći na mnogim adresama na Internetu. Neke od poznatijih podcast emitera su radio B92: http://www.b92.net/radio/podcast.php, ili BBC radio http://www.bbc.co.uk/podcasts. Kolekcija podcast kanala se može naći na http://podcast.com/.
Jedan od kreativnih načina korištenja podcasta je i postavljanje komentara za film Fountain , koji je iz nekog razloga izostao sa DVD izdanja istog. Autor Darrenu Aronofskom se to nije svidjelo, pa je postavio fajl na svoj blog . Fajl Fountain_commentary.mp3 je u međuvremenu obrisan sa sajta, ali se može naći na Internetu putem Internet pretraživača.

3.3. RAZMJENA SLIKA

Slike, za razliku od audio, a pogotovo od video fajlova, su daleko manje veličine. Samim tim, razmjena slika je počela prije nego razmjena drugih multimedijalnih formata. Slike su se razmjenjivale čak i u vrijeme BBSova i konekcija putem modema. Tada su bile uglavnom crno bijele, ili u 256 boja (popularni GIF format ), ali su bile slike. Povećanjem brzine prijenosa podataka, povećava se i glad za kvalitetom slika. Većina slika zauzima do 100 KB, ali slike velike rezolucije mogu da zauzmu i mnogo više. Ipak, u poređenju sa video fajlovima, to je još uvijek malo.
Velik broj umjetnika koristi web sajtove kao što su devianART (http://www.deviantart.com/), gdje je autorima omogućeno postavljanje vlastitih radova. Korisnici su u mogućnosti da preuzimaju radove, koriste ih kao pozadinu za desktope, i da komentiraju radove. Kao jedan od najvećih sajtova ove vrste, devianART je u avgustu 2010., za svoju desetogodišnjicu, imao 14.400.000 registrovanih korisnika .
Za razliku od devianARTa, gdje autori-korisnici uglavnom postavljaju crteže, na sajtu Flickr (http://www.flickr.com/) se najčešće postavljaju fotografije. Sličan sajt je i Photobucket (http://photobucket.com/). Na oba sajta je moguće postavljati i video fajlove.

3.4. RAZMJENA VIDEO FAJLOVA

Prethodna dva sajta dozvoljavaju postavljanje videa na njih, ali nisu ništa u poređenju sa gigantom za takve stvari: Youtube (http://www.youtube.com/). Youtube su osnovala trojica bivših zaposlenika firme Paypal, u februaru 2005. , a u novembru 2006 firmu je kupio Google, za 1.65 milijardi USD . Da biste postavili video na youtube, morate biti registrovani korisnik. Za gledanje videa nije potrebno biti registrovan korisnik. Osim postavljanja kratkih isječaka i video spotova muzičkih zvijezda, Youtube je počeo prikazivati i filmove. Na adresi http://www.youtube.com/movies se može pogledati mala kolekcija besplatnih filmova, koje će s vremenom vjerovatno rasti.
Jedan od konkurenata sajtu Youtube je i Dailymotion (http://www.dailymotion.com/). Sajt radi slično kao i Youtube, i ima nešto manje publike, 70.000.000 korisnika mjesečno.

3.5. RAZMJENA AUDIO SNIMKI

Razmjena audio snimki nije toliko popularna kao razmjena video fajlova. Jedan od sajtova vrijednih pomena se nalazi na adresi http://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Sound. Na sajtu http://commons.wikimedia.org se mogu naći i drugi multimedijalni fajlovi, kao što su video zapisi i slike. Sav sadržaj ovog sajta se može distribuisati pod dozvolom Attribution-ShareAlike 3.0 Unported (CC BY-SA 3.0), koja dozvoljava slobodnu distribuciju materijala, uz uslov da se ostavi ime autora. Više o ovoj vrsti licence se može saznati na http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/.

3.6. P2P MREŽE

P2P mreže označavaju Peer to Peer (eng. korisnik do korisnika) mreže, gdje korisnici dijele programe ili fajlove među sobom. Za razliku od direktnog načina prenosa podataka, korisnici ovih programa za vrijeme preuzimanja podataka i primaju i šalju podatke drugim korisnicima. Ovo je omogućilo veliku brzinu prenosa podataka. Ali ovo je i omogućilo kompanijama kao što su RIAA - Recording Industry Association of America (Udruženje muzičke industrije Amerike) i MPIAA - Motion Picture Industry Association of America (Udruženje filmske industrije Amerike) da tuže korisnike programa koji koriste P2P mreže, kao i firme koje prave neke od tih programa. Budući da korisnici i šalju podatke drugim korisnicima, moguće ih je optužiti za distribuciju audio i video fajlova. Kao rezultat toga, neki od programa, kao na primjer Frostwire, traže od korisnika da potvrde prilikom instalacije programa da neće kršiti Zakon o autorskim pravima uz pomoć ovog programa.
Firmi Limewire (http://www.limewire.com/) je zbog presude Suda zabranjena distribucija programa. To se može vidjeti i ako posjetite njihov sajt, na kojem se korisnici obavještavaju da je zbog presude Suda od 26.10.2010. zabranjena distribucija programa Limewire.
Jedan od načina za korištenje P2P mreža je da pokrenete program na svom računaru, odaberete fajlove koje ćete učiniti dostupnim ostalim korisnicima i odaberete opciju da se povežete na neku od mreža koje program podržava. Frostwire (http://www.frostwire.de/), i Shareaza (http://shareaza.sourceforge.net/) su predstavnici ovakvih programa.
Drugi način dijeljenja sadržaja je putem protokola BitTorrent (http://www.bittorrent.com/). BitTorrent protokol je razvio Bram Cohen 2.4.2001 . Prilikom korištenja BitTorrenta, nije potrebno odabrati koje fajlove želite dijeliti sa drugima. Nakon skidanja torrent fajla, koji sadrže informacije o samim fajlovima, kao i adresu sajta koji distribuiše listu servera sa fajlovima, pokreće se program koji razmjenjuje podatke koristeći početni torrent fajl. Sve što je potrebno nakon toga je da kliknete na dugme start u vašem programu.
Ono što je osobina oba ova programa je da u velikoj mjeri zagušuju vezu prema Internetu. Dakle, ako koristite neki od ovih programa u firmi, ili u kućnoj mreži, nemojte se iznenaditi kada se vaše kolege počnu žaliti kako im je iznenada prestao raditi Internet. Ako baš morate ostavite program da radi noću, kad niko ne koristi vezu prema Internetu.
P2P mreže se ne koriste samo za prenos audio i video podataka, ili samo za piratske stvari. Veliki broj distribucija Linux operativnih sistema koristi bittorrent za distribuiciju instalacionih fajlova, koji ponekad zauzimaju i više DVDova. I na stranici firme koju je osnovao Bram Cohen, http://www.bittorrent.com/get-started, mogu se naći i linkovi na neke od distributera (legalnog) sadržaja.
Što se tiče zajednice, većina ih se okuplja na sajtovima kao što su The Pirate Bay (http://thepiratebay.org/), koji je takođe imao problema sa zakonom, zbog nedefinisanog odnosa prema torrent fajlovima u zakonu. Stvar je u tome da The Pirate Bay ne drži nikakav nelegalan materijal na svom sajtu, već samo torrent fajlove, koji sadrže adresu mašine koja koordiniše preuzimanje fajlova među korisnicima .
Neki od P2P programa omogućuju korisnicima da koriste integrisan chat, za vrijeme skidanja programa sa Interneta. To je slučaj sa programom Frostwire, gdje ste u mogućnosti da se povežete na chat server direktno iz programa.

4. SIGURNOST NA INTERNETU

"The only privacy that's left is the inside of your head"
Enemy of the State (1998)

Prilikom surfanja Internetom, ne treba zaboraviti na sigurnost. Neko će se možda upitati kakva sigurnost, pa kod kuće sam, u zaključanom stanu, ispred računara. Upravo to što pišemo na računaru može predstavljati problem. Većina ljudi ne razmišlja o tome koliko podataka ostavlja na mrežama i u zajednicama kojima pristupa.

4.1. SKRIVANJE SVOG PROFILA

Skoro svi zajednice kojima želite da pristupite, traže od vas vaše podatke. To mogu biti osnovni podaci, tipa korisničko ime i šifra, a može biti i zahtjev za mnogo detaljnijim podacima. Šta se dešava sa tim podacima? U slučaju da ne isključite detaljno prikazivanje vaših podataka, oni mogu biti dostupni drugim korisnicima, ili čak i grupama van vaše zajednice. U prvom redu oglašivačima. A onda i provalnicima. Zato nemojte biti kao osoba koje je napisala na svom Facebook profilu da je otišla sedmicu dana na more, sa javno dostupnim adresom stana ili kuće. Takvi potezi su poziv za provalnike.
Većina online zajednica omogućuju sakrivanje svog profila. Izuzetak nije ni Facebook, koji je bio često na udaru javnosti zbog neobraćanja dovoljno pažnje na zaštitu privatnih podataka korisnika . Na samom sajtu Facebook moguće je potpuno isključiti prikazivanje vaših podataka, ili ostaviti da se prikazuju samo osnovni podaci.

4.2. JAVNA DOSTUPNOST INFORMACIJA

Sve informacije koje objavite na Internetu su javno dostupne. Neke od njih su dostupne samo vašim prijateljima, a nekima od njih mogu pristupati svi. Obratite pažnju prilikom pisanja informacija. Ako ne želite da se nešto sazna, nemojte to ni postavljati na Internet. Čak i ono što odaberete da bude dostupno samo vašim odabranim prijateljima može „procuriti“ u širu javnost.
Ovo ima i pozitivnu stranu, a to je da se informacije od državnih vlasti mogu zatražiti pod Zakonom o slobodi pristupa informacija, koje su obavezne da tražene informacije predaju . Zakon je na snazi u mnogim državama, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

4.3. OPREZ NA INTERNETU!

Na Internetu nikada ne znate s kim komunicirate. Svako može da se predstavi kao mlad ili star, muško ili žensko. Postoji šala koja kaže da su djevojke na Internetu u stvari dječaci koji se lažno predstavljaju, a da su dječaci u stvari FBI lovci na pedofile. Zato oprezno. Kada razgovarate sa nekim na interentu nikad nemojte slijepo vjerovati u ono što vam kažu, bez obzira koliko uvjerljivo to djelovalo.
Posebnu pažnju treba obratiti na djecu koji surfaju Internetom bez roditeljskog prisustva. Neki roditelji predlažu čitanje e-mailova koji pripadaju njihovoj djeci, ali tu se javlja problem narušavanja privatnosti djece.
Što se tiče zabrane pristupa određenim sajtovima postoje programi kao što su NetNanny (http://www.netnanny.com/), kojim se može zabraniti pristup sajtovima koji su nedgovarajući za dječiji uzrast. To ne znači da treba djecu pustiti da sami provode neograničeno vrijeme na Internetu, bez pažnje roditelja. Bilo bi dobro da upoznate uživo neke od njihovih online prijatelja, ako je moguće.
Ako vam se desi da neko od vaših novih prijatelja traži sken vašeg pasoša ili nekih drugih dokumenata, nemojte ih slati nikome. Iako priča može zvučati veoma uvjerljivo, u ovom slučaju sken pasoša ili drugih dokumenata se najčešće koristi za falsifikovanje. Možda je najbolje ne dodavati nove prijatelje u programe za komunikaciju, dok ih ne upoznate u stvarnom životu, ili osim ako ih zaista poznajete iz nekih drugih krugova (poslovni prijatelji, rođaci i slično.)

ZAKLJUČAK

Šta nas čeka u budućnosti? To niko ne može znati sa sigurnošću. Ono što je sigurno je da će se mreže razvijati i hvatati nas sve više i više u svoje niti. Šta očekuje generaciju koja je odrastala sa Internetom i Facebokom, i koja ne može da zamisli život bez njih? Na Internetu se osjećaju kao riba u vodi, a šta će biti ako Internet nestane? Da li će se ponašati kao riba na suhom?

LITERATURA

Blizzard Entertainment. (07. 10 2010). Blizzard Entertainment Press Releases. Preuzeto 15. 05 2011 iz Blizzard Entertainment: http://eu.blizzard.com/en-gb/company/press/pressreleases.html?101007
Carlson, N. (05. 01 2011). Goldman to clients: Facebook has 600 million users. Preuzeto 15. 05 2011 iz The Msnbc Digital Network: http://www.msnbc.msn.com/id/40929239/ns/technology_and_science-tech_and_gadgets/
Cohen, B. (2. 7 2001). BitTorrent - a new P2P app. Preuzeto 15. 05 2011 iz Yahoo! Groups: http://finance.groups.yahoo.com/group/decentralization/message/3160
EvanitaEWM. (08 2010). deviantART 10th Birthday Bash at House of Blues - Angelo Sotira's Closing Speech PT 2. Preuzeto 15. 05 2011 iz Youtube: http://www.youtube.com/watch?v=9O2lRAooUWk
Hocking, A. (27. 08 2010). Amanda Hocking's Blog. Preuzeto 15. 05 2011 iz Amanda Hocking's Blog: an epic tale of how it all happened: http://amandahocking.blogspot.com/2010/08/epic-tale-of-how-it-all-happened.html
KATILOVIĆ, D. (08 2006). Podcasting. Preuzeto 15. 05 2011 iz Svet kompjutera: http://www.sk.rs/2006/08/skin03.html
MILJKOVIĆ, I. (12 2007). Internet zajednice. Preuzeto 15. 05 2011 iz Svet kompjutera: http://www.sk.rs/2007/12/skin02.html
Oxford Dictionaries. (2011). definition of virtual from Oxford Dictionaries Online. Preuzeto 16. 05 2011 iz Oxford Dictionaries: http://www.oxforddictionaries.com/definition/virtual?view=uk
Paul, R. (2010). EPIC fail: Google faces FTC complaint over Buzz privacy. Preuzeto 15. 05 2011 iz Arstechnica.com: http://arstechnica.com/security/news/2010/02/epic-fail-google-faces-complaint-over-buzz-privacy-issues.ars
Plesser, A. (27. 09 2010). Dailymotion Hits 70 Million Monthly Uniques with 57 Percent Jump in North America: Launches in Australia, Next Morocco. Preuzeto 15. 05 2011 iz Beet.TV: http://www.beet.tv/2010/09/dailymotiongrowth.html
Rheingold, H. (bez datuma). The electronic version of The Virtual Community book. Preuzeto 15. 05 2011 iz http://www.rheingold.com/vc/book/intro.html
RSS 2.0 Specification. (30. 03 2009). Preuzeto 15. 05 2011 iz RSS Advisory Board: http://www.rssboard.org/rss-specification
Wikipedia. (14. 05 2011). Bittorrent (protocol). Preuzeto 16. 05 2011 iz Wikipedia: http://en.wikipedia.org/wiki/BitTorrent_(protocol)
Youtube. (12. 05 2011). Preuzeto 15. 05 2011 iz Wikipedia: http://en.wikipedia.org/wiki/YouTube

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:

ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | HEMIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

preuzmi seminarski rad u wordu » » » 

Besplatni Seminarski Radovi